''Još jedno sranje iz Sarajeva. Posljednje", napisao je Milorad Dodik nakon što mu je Središnje izborno povjerenstvo oduzelo mandat predsjednika Republike Srpske.
Na tu odluku postoji rok za žalbu, ali je malo vjerojatno da će Apelacijski odjel Suda BiH poništiti odluku Središnjeg izbornog povjerenstva koja je konačna provedba sudske presude.
Ovo je posljednji udarac Dodiku koji se s pravosuđem i državom natezao mjesecima, a i on sam je na prvom obraćanju javnosti dignuo bijelu zastavu rekavši kako će se vratiti nakon šest godina s nekom novom platformom. Rekao je i kako će učiniti i ono što narod želi pa je krenula kampanja dužnosnika iz RS kako treba stati uz predsjednika jer se ne radi samo o njemu.
Kada je Milorad Dodik 1998. godine preuzeo dužnost premijera Republike Srpske, međunarodna zajednica ga je pozdravila kao "vjetar promjene" – političara koji će pokrenuti entitet ka pomirenju, reformama i europskoj budućnosti. Dvadeset i pet godina kasnije, Dodik je postao simbol suprotnog procesa – politike sukoba, separatizma i destrukcije državnih institucija.
A upravo danas, 6. kolovoza 2025., Dodik je doživio jedan od najvećih političkih udaraca u karijeri: Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo je odluku o oduzimanju njegovog mandata predsjednika Republike Srpske, pozivajući se na pravomoćnu presudu Suda BiH, prema kojoj je Dodik kršio Ustav BiH i odbijao provoditi odluke visokog predstavnika.
Dodikov politički angažman započeo je krajem 1980-ih u Savezu komunista BiH, gdje je bio aktivan na lokalnoj razini, posebno u Laktašima.
Uoči raspada Jugoslavije, priključuje se Savezu reformskih snaga, političkom projektu kojeg je vodio tadašnji saveznički premijer Ante Marković.
U ratu u BiH nejasna je njegova uloga jer Dodik tvrdi da je bio vojno aktivan, pa je čak u jednom intervjuu rekao da je bio i iznad Sarajeva, dok javnost bruji o njegovim poslovima s cigaretama. Nakon rata formira vlastitu stranku – Stranku nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – 1996. godine. SNSD se profilira kao umjerena opcija nasuprot dominantnoj, nacionalističkoj SDS.
Godine 1998., uz snažnu podršku međunarodne zajednice i visokog predstavnika Carlosa Westendorpa, Dodik preuzima premijersku funkciju u Republici Srpskoj.
Nazivan "vjetrom promjene", odbacivao je ratne zločince, priznavao genocid u Srebrenici, podržavao reforme i zagovarao povratak povjerenja između naroda. Međutim, njegova vlast bila je kratkog vijeka – izgubio je podršku unutar entiteta i vlast 2001. godine.
Na velika vrata vraća se 2006. godine, kada SNSD pobjeđuje na izborima. Od tada počinje njegova potpuna politička transformacija – od prozapadnog lidera do nacionalističkog vođe koji odbacuje institucije BiH i prijeti secesijom Republike Srpske.
Dodik je u dva mandata bio premijer RS (1998–2001, 2006–2010), u dva mandata član Predsjedništva BiH (2018–2022) te u dva mandata predsjednik RS (2010–2018, 2022–2025) te slovi za jednog od najdugovječnijih lidera u regiji.
Posljednjih godina Dodik je predvodio političku kampanju protiv Ureda visokog predstavnika (OHR) i državnih institucija iz kojih je pozivao Srbe da istupe što se nije dogodilo.
U srpnju 2024., Sud BiH ga je proglasio krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. No, on tu odluku nije poštivao te je putovao unatoč sudskoj zabrani i ismijavao državne agencije i pravosuđe da mu ne mogu ništa.
Onda je, u tajnosti došao na Sud zbog čeka je dobivao prozivke oporbe da je time priznao instituciju protiv koje je galamio da je nelegalna.
Današnja odluka o oduzimanju mandata predsjednika RS-a predstavlja prvi institucionalni odgovor na tu presudu.
Ako poželi nastaviti političku karijeru Dodik će to moći učiniti tek nakon što napuni 72 godine života, nakon što je u protekla gotovo dva desetljeća suvereno upravljao političkim procesima u RS dovodeći pritom u pitanje opstanak BiH kao države, zbog čega je dospio pod sankcije SAD, Velike Britanije i nekih država-članica Europske unije.
U zatvor ne mora nužno jer može zatražiti da mu se ta kazna zamijeni novčanom kaznom tako što će za svaki dan koji bi proveo iza rešetaka u državni proračun uplatiti 100 KM što mora odobriti Sud BiH.
S druge strane, Izborni zakon BiH predviđa da se nakon prestanka mandata predsjedniku RS raspisuju novi izbori u roku od 90 dana, no entitetski ustav i zakoni nisu precizno odredili tko će u međuvremenu obnašati predsjedničku dužnost.
Iako RS ima dva potpredsjednika izabrana iz reda Hrvata odnosno Bošnjaka niti jedan od njih ne preuzima po automatizmu predsjedničku dužnost, a postoji mogućnost da predsjednika imenuje entitetski parlament u kojemu većinu ima koalicija predvođena SNSDom.
Neposredno nakon izricanja presude Dodik je najavio kako neće odstupiti s dužnosti predsjednika RS niti će dopustiti organiziranje izvanrednih izbora ni otvaranje glasačkih mjesta na Području RS.
