Direktor protiv mosta: BiH mora prodisati kao pomorska država

''Gradnja Pelješkog mosta nije nikakvo tehničko pitanje, ovo je čisto i krupno, prvorazredno političko pitanje zato što Hrvatska godinama izbjegava razgraničenje u Akvatorijumu Neum'', izjavio je za Nezavisne novine Ševal Kovačević, v.d. predsjednika Pomorskog društva BiH.

"Gradeći most u Akvatoriju Neum Hrvatska prelazi preko tuđeg plovnog puta i međunarodnih voda", tvrdi Kovačević, dugogodišnji stalni sudski vještak prometne struke, navodeći kako nisu potpisivani nikakvi sporazumi.

''Što se tiče nadležnosti, u prvom redu je ima Predsjedništvo BiH, potom Vijeće ministara, pa ministar vanjskih poslova. To su operativni organi, a dokumenti se, naravno, usvajaju u parlamentu. A od parlamenta nema ništa'', rekao je Kovačević.

Ne postoji koordinirano djelovanje

Podsjećamo, i ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko rekao je kako u BiH ne postoje nikakve aktivnosti po ovom pitanju još od 2007. godine.

''Od 2007. do danas nije poduzeta apsolutno niti jedna aktivnost o tom pitanju. Na sjednici ću istaknuti i da se od tog razdoblja četiri saziva parlamenta promijenilo kao i četiri saziva Vijeća ministara i pet ministara prometa i komunikacija'', rekao je Jusko te dodao kako je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH dostavilo dopunu informacije koja se sastoji od svih izvještaja koje je pravila Radna grupa od 2005. do 2007.

Naveo je kako će na sljedećoj sjednici Parlamenta BiH zastupnicima elaborirati što se sve događalo u vezi s gradnjom tog mosta u Hrvatskoj od 2005. godine do danas.

Kovačević je rekao kako je istina da ne postoji bilo kakvo koordinirano djelovanje ovih organa.

''Pri tome hrvatski predstavnici u BiH ne rade u interesu BiH, i ta blokada je očita. Međutim, činjenica je i da Europska komisija nikako nije smjela zloupotrijebiti sredstva poreskih obveznika i odobriti 357 milijuna eura bez pravne osnove. Jer, gradeći most u Akvatoriju Neum, Hrvatska prelazi preko tuđeg plovnog puta i međunarodnih voda. Ponavljam, Hrvatska je bespravno usvojila ravne polazne linije u vanjskom dijelu, na početku teritorijalnih voda, na potezu Rta Proizd prema otoku Vodnjak. A to nikako nije smjela uraditi prema Konvenciji o pravu mora, koja kaže: 'Ukoliko su dvije obale dviju država sučeljene jedna drugoj, a istovremeno jedna od njih ima duboko usječenu obalu (kakvu ima BiH), razgraničenje se vrši sredinom ekvidistance, zaljeva, a država koja ima usječenu obalu ima pravo na međunarodni plovni put do otvorenog mora'. Dakle, BiH iz Neumskog zaljeva, kroz Neumski i Korčulanski kanal, u dužini od 122 kilometra, ima pravo na nesmetan međunarodni plovni put i izlaz na otvoreno more. Hrvatska, dakle, mora ukloniti ravne polazne linije da bi BiH dobila slobodan međunarodni plovni put, na kojem se ne smiju podizati nikakve otoke, nikakve građevine i ne smije biti bilo kakvih smetnji do otvorenog mora'', rekao je Kovačević.

Pretresti sporazum Tuđman - Izetbegović

No, hrvatski premijer Andrej Plenović, boraveći u Mostaru rekao je kako će Hrvatska graditi Pelješki most na svom teritoriju odbacujući tako mogućnost odgode toga projekta. Plenković je rekao kako smatra da je pitanje mosta i dijalog koje su vodile i prethodne vlade u tehničkom smislu bio vrlo jasan.

Kovačević pak kaže kako je Pelješki most ''bolesno izlobiran u EU, kod Europske komisije, a sredstva su odobrena bez pravne osnove.

''U ovom slučaju, najprije, uopće se ne zna preko čijih voda bi on prelazio?! Nije izvršeno ni razgraničenje dvije države, a to je bila obveza prema Konvenciji o sukcesiji od 23. kolovoza 1978. godine. Hrvatska je dobila državu na međunarodnoj konferenciji 12. siječnja 1992. godine i tada je doneseno glavnih šest odluka. A dvije od tih šest odluka tiču se obveze razgraničenja četiri države na moru i obveza sukcesije. Mora se znati šta je čije, jer ne možete preuzeti samo prava, morate preuzeti i obveze'', rekao je.

Kaže kako je prvo rješenje vratiti se Sporazumu Tuđman - Izetbegović iz 1999. godine i ''pretresti ga''.

Pomorska država

''On se odnosio na korištenje Luke Ploče, po povoljnim uvjetima, na razdoblje od 99 godina, budući da je BiH u Ploče uložila milijarde. Drugo, to je pitanje potvrđivanje morske granice, a u okviru toga definirati međunarodni plovni put, s vrha Kleka do otvorenog mora. Jer nema plovidbe brodova između tuđih otoka kako tko hoće! Na trianglu otvoreno more - Ploče - Neum točno se mora kodirati kud plove brodovi i tko kome odgovara. U ovoj situaciji Hrvatska sve brodove skreće u Ploče, tamo vrši pretres, vraćaju brodove i ne daju da pristupe Akvatoriju Neum. To se mora definirati, da BiH prodiše kao pomorska država. I treće, vrlo bitno je omogućiti Hrvatskoj da svoj teritorij spoji. A da li će to biti neki most, ali svjetskih standarda - a moja malenkost je radila jednu studiju i ponudila Hrvatskoj 20 mostova iz svijeta da izabere koji će raditi, ili nešto drugo, to je do njih'', rekao je Kovačević.

Kaže kako BiH Hrvatsku, kao dobri susjedi, ne treba sprječavati da spoji svoj teritorij.

''Međutim postoje alternative mostu, od kojih je najočitija i najjeftinija uronjeni tunel, tzv. šupljih kocki, koji se na kopnu sklapa, šinama navlači brodom i sukcesivno spaja u dnu mora. Na tom dijelu ne bi trebalo ni kopati, jer Neretva milijunima godina nanosi mulj i to morsko dno je izrazito nestabilno. Dakle, alternativa je peterostruko jeftiniji uronjeni tunel, a postoji ih još nekoliko. Ne pristane li Hrvatska na ovo, BiH treba jednostrano da proglasi svoje interese u Akvatoriju Neum'', rekao je Kovačević.