''Oslikali smo aktualni politički trenutak iz više kutova i sve ono što se događa u BiH'', rekao je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, Dragan Čović.
Rekao je kako su analizirani odnosi u BiH, funkcioniranje vlasti na svim razinama kao i utjecaj geopoličke situacije u svijetu na odnose u BiH.
Rekao je kako trenutno u BiH ''imamo jako puno aktivnosti koje se pod plaštem izbornih potreba pretvaraju u taj aktualni politički trenutak''.
Naveo je kako je Darijana Filipović, koja predvodi izborni stožer, upoznala kolege u stranci sa svim aktivnostima.
''Zaključili smo da ciljeve koje smo postavili na prethodnom središnjem odboru treba pretočiti u strategiju HDZ-a, da bi se ti ciljevi koje smo tada definirali kao maksimalističke, znači apsolutna pobjeda u vlasti, da se ciljevi strategijskim dokumentom definiraju i usvoje na idućoj sjednici središnjeg odbora, koja bi trebala biti negdje do kraja trećeg mjeseca ili početku četvrtog mjeseca'', rekao je.
Dodao je kako su ''pozvali sve naše prijatelje'' da se aktivno uključe u komunikaciju sa svim drugim političkim subjektima u BiH.
''Ne samo političkih stranaka i druga dva naroda, nego i svih institucija jednog, drugog i trećeg naroda, kako bi na neki način u jednom malo normalnijem političkom ambijentu rješavali pitanje onog koji je trebao riješiti, i kad je u pitanju izmjena izbornog zakona eventualno, ali i predizbornih, a kasnije izbornih aktivnosti'', rekao je Čović.
Naveo je kako je usvojeno, zbog izmjena koje se dešavaju u našem političkom društvenom sustavu, nekoliko izmjena pravilnika unutar HDZ-a.
Čović je rekao kako do kraja drugog, odnosno u trećem mjesecu, treba očekivati posjetu Bruxellesu najviše razne što se tiče predstavnika HDZ-a BiH kroz instituciju Europske pučke stranke.
''Ali isto tako očekujte da jedno izaslanstvo u tom istom vremenu bude u posjeti Washingtonu'', rekao je Čović i dodao kako bi teme trebale biti stabilnost BiH, Ustav BiH, poštivanje potpune ustavne jednakosti tri konstitutivna naroda, legitimmo predstavljanje i rad na projektima koji bi osigurali da se tako nešto desi.
Upitan da komentira tvrdnje Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je rekao da je vrijem da se redefinira Dayton, Čović je odgovorio: ''Apsolutno je vrijeme''.
Dodao je kako je netko u medije pustio rezoluciju Vijeća Europe za 2024. godinu, ali da aktualna rezolucija pokazuje ''na potrebu onoga što, evo mi već dugo pričamo, da BiH, da bi otvorila vrata Europske unije, mora redefinirati neke svoje stvari''
''A što se liče Sjedinjenih Američkih Država, evo upravo idemo na te razgovore, biće zajednički usuglašene neke aktivnosti na temu da vrlo jasno treba kratkoročno riješiti pitanje izbornog zakona, da više nikad ne mogu se preglasavati Hrvata i birati dva bošnjačka člana Predsjedništva u Federaciji BiH odnosno i redefinirati eventualno i Ustav BiH. Jasno je da to sami ne možemo uraditi, vidite kako se djeluje u parlamentu'', rekao je.
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, rekao je kako je osobno bio zagovornik malo drugačijeg rješenja od onoga što je usvojeno u konačnosti, misleći na BH Gas kao glavnog operatora u tom čitavom sustavu.
''Stvari su se promijenile utoliko da nas precizno razgovaramo o kompanijama iz SAD-a koje imaju interesa u jednom dijelu, čak bi ja kazao u manjem dijelu za Južnu plinsku interkonekciju. Znači, činjenica je da će južna plinska interkonekcija ići dinamičnije nego do sada. Činjenica je da će Vlada Federacije morati promijeniti odmah zakon o Južnoj plinskoj interkonekcij. Činjenica je da ćemo morati naredna dva do tri mjeseca imati sporazum između vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kako bi se tu uopće moglo realizirati'', rekao je.
Dodao je kako je partner u istom paketu ponude zatražio mogućnost da ide u izgradnju tri plinske centrale.
''Jedna u Mostaru od 400 MW, iste je snage u Kaknju, iste je snage u Tuzli. U Kaknju i Tuzli razumljivo već postoji'', rekao je i dodao da u Mostaru treba definirati potpuno novi projekt.
