Čolak kaže kako je laž da Ustav FBiH propisuje izbor izaslanika za Dom naroda po popisu 1991.

Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, bivši ministar pravosuđa, rekao je u četvrtak da su lažne tvrdnje po kojima se u Ustavu Federacije BiH inzistira na primjeni popisa pučanstva iz 1991., te da bi se izborom po jednoga Hrvata, Srbina i Bošnjaka iz svih županija za izaslanike u gornji, nacionalni Dom naroda, prekršila odluka ustavnoga suda BiH. što traže bošnjačke stranke i međunarodni predstavnik. 
     

Upitan traži li se u Ustavu federacije BiH primjena popisa pučanstva iz 1991., na čemu inzistira bošnjačka strana i ured visokog međunarodnog predstavnika (OHR), Čolak, koji je i visoki dužnosnik HDZ-a BiH, je ustvrdio da "oni apsolutno ne govore istinu".


"Takvo što ne postoji u Ustavu FBiH, a stalno se na njega pozivaju. Nažalost, uporno se pokušava jedna neistina, odnosno laž, nametnuti kao istina", rekao je Čolak u intervju za medije u Mostaru.

Rekao je kako su se u ranijim razgovorima OHR i bošnjačka strana pozivali na amandman 51., članak 9.7. koji govori da će se rezultati popisa iz 1991. "na odgovarajući način koristiti za sva izračunavanja koja traže demografske podatke do pune provedbe aneksa VII'. 
"To, međutim, nema nikakve veze s izvršnom, zakonodavnom i sudbenom vlašću", tvrdi Čolak i dodaje kako odredba Ustava FBiH 9.11.a govori o proporcionalnoj zastupljenosti i popisu iz 1991.

"Ali to se odnosi na sudbenu i izvršnu vlast. Dakle, nijednom jedinom riječju se u Ustavu FBiH ne spominje zakonodavna vlast", istaknuo je Čolak. Citirao je i odredbe 10.9. Ustava FBiH koja govori o tome da će Parlament FBiH svake četiri godine preispitivati izborne jedinice kako bi se osigurala razmjernost. 
"Možete misliti koja je onda logika povezivati popis iz 1991. i imati odredbu da se svake četiri godine usklađuju mandati", dodao je.


Po njegovim riječima čak je i Ustavni sud u odluci kojom je ukinuo odredbe Izbornog zakona na tri mjesta naveo popis iz 2013. kao mjerodavan, a što podržava i hrvatska strana.


Čolak kaže kako bi primjenom izbrisanih odredbi iz Izbornog zakona o tome da se iz svake županijske skupštine bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin bila narušena odluka Ustavnog suda BiH.

Dio međunarodne uprave i bošnjačke stranke, kaže Čolak, uporno negiraju presudu Ustavnog suda BiH.


"Ustavni sud BiH jasno je rekao kako Dom naroda nije dom županija, nego dom konstitutivnih naroda. Oni sada negiraju najvišu državnu sudsku instituciju", rekao je.


Motiv, kako je objasnio, inzistiranja da se pri izboru izaslanika u federalni Dom naroda primijeni popis iz 1991. kao i da se iz svake  županije bira po jedan izaslanik iz sva tri naroda, je u tome da bošnjačka strana kontrolira sva četiri kluba izaslanika u Domu naroda, a onda i bira vlast u FBiH bez Hrvata, prenosi Hina.


Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH bi trebao odrediti model po kojemu će se izabrati izaslanici za Dom naroda Federacije BiH. Ključni je prijepor treba li primijeniti popis iz 1991. ili iz 2013. te treba li iz svake županije birati po jednoga Hrvata, Srbina i Bošnjaka bez obzira ima li ih uopće u tim županijama. Bošnjačka strana zauzima se za primjenu popis 1991. i da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz sva tri naroda. Hrvatske stranke pak upozoravaju kako se u Ustavu Federacije BiH, Izbornom zakonu i presudom Ustavnog suda BiH traži primjena zadnjeg popisa iz 2013. te da se pronađe formula kako bi se osigurala razmjernost i izbjeglo manipuliranje s izbornom izaslanika Hrvata iz županija u kojima gotovo da i ne žive.

Najočitiji je primjer Bosansko-podrinjska županija iz koje se bira jedan izaslanik Hrvat iako tamo žive samo 24 osobe koje su se tako izjasnile, jednako kao i iz Posavske  županije u kojoj žive 36.000 Hrvata. To stvara razliku u vrijednosti mandata od 1400 puta zbog čega je i Ustavni suda BiH osporio odredbe Izbornog zakona BiH koje su to pitanje uređivale.