Cikotiću otkazan poziv na znanstvenu konferenciju u Zagrebu

Nakon niza pritužbi, ali i odustanka pojedinih panelista od sudjelovanja na međunarodnoj znanstveno-stručnoj Konferenciji ''Migracije i identitet: Kultura, ekonomija, država (2)'', Institut za migracije i narodnosti (IMIN), kako Dnevni list doznaje, povukao je odluku o sudjelovanju na ovoj konferenciji za ministra sigurnosti BiH Selmu Cikotića.

Politolog Lucović zbog Cikotića otkazao sudjelovanje

Prije toga, sudjelovanje na konferenciji otkazao je Marko Lucović, politolog i aktivist iz BiH i to iz razloga što je, pregledom Knjige sažetaka, na konferenciji planirano i izlaganje ministra Cikotića. Politolog Lucović trebao je izlagati na temu ''Ustavnopravni položaj Hrvata u BiH''.

Lucović u pismu IMIN-u navodi kako ne želi biti sudionikom na konferenciji na kojoj će izlagati i Cikotić kojeg se dovodi u svezu sa zločinima nad Hrvatima u Bugojnu 1993. i 1994. godine.

Pročitajte još

Bugojno: Počinje li se klupko odmotavati?

''Cikotić, koji je tih godina bio zapovjednik OG Zapad kontrolirajući prostor s kojega je protjerano 15 tisuća Hrvata, što ga dovodi u najozbiljniju indiciju i sumnju sa progonom. Da stvar bude jasnija, tisuće Hrvata Bugojna završilo je u užasnim logorima, a 90 civila je ubijeno. Kosti njih 15 još nisu pronađene. S toga, mišljenja sam da čovjeku poput Selme Cikotića nije mjesto na jednoj uglednoj konferenciji poput ove. Čvrsto držim da bi se iz glavnog grada Hrvatske u kojemu je sjedište vaše Institucije, trebao širiti glas predvodnik u istini i pravdi za Hrvate u BiH, a da na konferencijama poput ove ne bi trebali izlagati optuženici za ratne zločine. Osim što bi se time poslala jako ružna poruka prema obiteljima ubijenih, prognanih i nestalih bugojanskih Hrvata i prema cijelom hrvatskom narodu u BiH, to bi itekako naštetilo i ugledu Vaše konferencije, na kojoj će sudjelovati niz eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti'', napisao je ovaj politolog u svom pojašnjenju odustanka od sudjelovanja na konferenciji.

Pozvan od predstavnika EU-a

Podsjetimo, Tužiteljstvo BiH krajem studenog prošle godine donijelo je odluka o ''ponovnom razmatranju statusa ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića, u optužnici za ratne zločine protiv hrvatskog civilnog stanovništva na području Bugojna''. Ovime je Tužiteljstvo uvažilo žalbu odvjetnika koji zastupa 13 Hrvata iz Bugojna, te jednog iz Livna, protiv odluke tužitelja o obustavi istrage prema Cikotiću, a nakon što je ranije utvrđeno da ne postoji osnova sumnje da je osumnjičeni Cikotić počinio bilo koje kazneno djelo.

Upravo imenovanje Cikotića državnim ministrom sigurnosti ispred stranke SDA bilo je i razlog za višemjesečne prijepore između SDA i HDZ-a, a jedna od njegovih 'najzvučnijih' izjava nakon što je stupio na dužnost ministra sigurnosti je: ''Čuo sam mnoge zanimljive i seksi ideje o tome da migrante treba vratiti u zemlje porijekla…''. Ministar je i tada kazao da postoji i 'pozitivni aspekt' boravka migranata u BiH jer ''puno troše''.

Inače, kako doznaje Dnevni list, Cikotić je na sudjelovanje na konferenciji pozvan od predstavnika EU-a, a ne od samog IMIN-a koji je ipak trebao donijeti odluku o prihvaćanju njegovog sudjelovanja. No, nakon odustajanja sudjelovanja Lucovića, ali i brojnih ostalih pritužbi, IMIN je povukao odluku o Cikotićevom sudjelovanju.

Inače, Institut za migracije i narodnosti osnovan je 1984. godine, isprva pod nazivom Centar za istraživanje migracija i narodnosti, a današnji naziv nosi od 1987. Nastao je spajanjem Centra za istraživanje migracija, nasljednika kontinuiranog istraživanja vanjskih migracija započetog 1967. u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kojemu se 1977. priključio Centar za izučavanje obrazovanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za migracije i narodnosti (koji postoji već od 1965.), s ciljem znanstvenog istraživanja vanjskih i unutarnjih migracija, hrvatskog iseljeništva i manjina.