BiH napravila pomak u pronalasku nestalih osoba u grupi "Bugojno 21"

Nadležne institucije Bosne i Hercegovine, uz podršku Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) pronašli su posmrtne ostatke četiri osobe iz grupe poznate kao "Bugojno 21", koji su nestali tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini 1993. godine u okolini Bugojna.

Uz dvije osobe koje su prethodno identificirane, još uvijek se traga za 15 nestalih.

U prilog napretku ostvarenom na rješavanju ovog slučaja, tijekom tjedna bh. institucije su identificirale četiri pronađene osobe kao Zorana Galića, Dragana Miličevića, Antu Markulja i Franju Jezidžića.

Identifikacija se temeljila na testiranju i utvrđenim podudarnostima DNK koji su krajem prošle godine izvršeni u ICMP-ovoj laboratoriji u Hagu.

Nada obiteljima

Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu općine Bugojno, kazala je da slučaj "obiteljima pokazuje da ne treba gubiti nadu".

Pročitajte još

Krije li Rostovo tijela i drugih nestalih bugojanskih Hrvata?

Rekla je i kako ovaj slučaj pobija tvrdnje onih koji poriču šta se dogodilo:

"Ne mogu nam dalje lagati i govoriti kako se zločini nisu dogodili i kako smo ih mi umislili",  kazala je, dodavši:

"Pozivam sve one koji imaju bilo kakve informacije da ih ustupe i podijele s nadležnim institucijama kako bi konačno saznali istinu o sudbini nasilno odvedenih iz logora u Bugojnu. Vjerujem da su svi na Rostovu, na istom mjestu gdje su pronađena i ova četiri tijela. Anonimne prijave su posljednja nada da ćemo pronaći naše nestale srodnike za kojima tragamo, ali i za sve ostale nasilno odvedene i nestale tokom ovog rata. Mi, na sve tri strane, imamo isti cilj, a on je pronaći naše voljene". 

Proces privesti kraju 

Marko Jurišić, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe kazao je da su potrebni dodatni napori kako bi se proces pronalaženja i identifikacije nestalih doveo do kraja.

"Nakon 27 godina, država je, kroz svoje institucije i u suradnji s međunarodnim organizacijama (ICMP), odgovorila na pitanje koje postavljaju članovi obitelji o sudbini svojih voljenih", rekao je.

"Ako se ne riješi pitanje nestalih osoba, nemoguće je stvarati demokratsko i otvoreno društvo", navodi. 

Matthew Holliday, šef Programa za zapadni Balkan, rekao je kako:

"Vlasti BiH i njeni politički lideri trebaju dati nedvosmislenu podršku procesu rješavanja pitanja nestalih i privesti sve počinitelje pred lice pravde u skladu s vladavinom zakona".

Četiri identificirane osobe dio su grupe od 21 istaknutog Hrvata iz Bugojna, koji su u studenom 1993. godine, nakon što su bosanske snage preuzele kontrolu nad gradom, prebačeni iz pritvora na bugojanskom stadionu na nepoznatu lokaciju.

BiH identificirala 75% nestalih 

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u srpnju prošle godine, kada je mještanin sela na Rostovu u općini Bugojno pripremao zemljište za gradnju vikendice.

Vlasti BiH su istoga mjeseca, uz ICMP-ovu tehničku podršku, ekshumirale posmrtne ostatke. Jedna od žrtava nestalih u Bugojnu identificirana je 1999. godine, a druga žrtva 2011. godine.

Bosna i Hercegovina je uz ICMP-ovu pomoć pronašla i identificirala 75 posto od oko 30.000 nestalih u sukobima 1990-ih.

Daljnji napredak u ovom procesu otežan je izostankom informacija o potencijalnim lokacijama masovnih i skrivenih grobnica.

Svako tko posjeduje informacije o takvim lokacijama može ih anonimno prijaviti putem ICMP.

U prilog napretku ostvarenom na rješavanju ovog slučaja, tokom sedmice bh institucije su identificirale četiri pronađene osobe kao Zorana Galića, Dragana Miličevića, Antu Markulja i Franju Jezidžića. Identifikacija se temeljila na testiranju i utvrđenim podudarnostima DNK koji su krajem prošle godine izvršeni u ICMP-ovoj laboratoriji u Haagu. Tehnička pomoć ICMP-a omogućena je uz financijsku podršku Europske unije.