Bošković: Uzurpiranje ustavnih prava i diskriminacija je crvena linija

''Dolazak međunarodnih predstavnika je poruka svima onima koji žele ovaj proces obezvrijediti i održati status quo. Došli smo do jedne točke kada se odgovornost mora pokazat''i, smatra dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladen Bošković.

Ističe da sve kalkulacije koje su javno iznošene od nekih stranaka u prosincu su bile jedan običan spin i da smo neminovno ušli u fazu kada konačan dogovor mora uslijediti.

''Ponuđeni prijedlozi HNS-a implementiraju sve odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Svi pravni elementi su u potpunosti zadovoljeni i osiguravaju jednaka ustavna prava konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje. Diskriminatorne odredbe koje je Ustavni sud BiH stavio van snage su u potpunosti regulirane i kroz prijedlog HNS-a omogućavaju se jednaka aktivna i pasivna biračka prava svima. Netko je zamislio da aktualni nelegalni i nelegitimni sastav Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP BiH) preuzme ulogu zakonodavca. To je nedopustivo. Uz konačno stvaranje institucionalne stabilnosti, ono što smatram jednako važnim ovog procesa je unutarnja međunacionalna konsolidacija. Ovo je test zrelosti za ovu zemlju. Konačan dogovor može ući u povijest kao najvažnija postdaytonska reforma i snažan poticaj za sve ostale reformske procese'', ističe Bošković.

Kada je u pitanju funkcioniranje Federacije BiH i eventualno smanjivanje ovlasti Doma naroda, kako to traže neke stranke iz Sarajeva, Bošković kaže da hrvatska strana želi jake institucije, a one ne mogu biti zasnovane na diskriminaciji.

''Uzurpiranje ustavnih prava i diskriminacija je crvena linija. To uopće ne može biti tema pregovora i to je jasno onima koji izlaze s takvim inicijativama. Kada je u pitanju Dom naroda na federalnoj razini, naš je stav tu jasan, i HDZ-a BiH i HNS-a. Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda je neodvojivo od Predsjedništva BiH i domova naroda. Član Predsjedništva BiH svoju institucionalnu legitimnost i crpi u Domu naroda. Kome će se član Predsjedništva obratiti u slučaju veta? Jasna je pozadina tih priča oko smanjivanja ovlasti ili ukidanja gornjeg doma i takvo što bi de facto i de iure srušilo Daytonski mirovni sporazum'', navodi Bošković.

Komentirajućui zakonsko rješenje o promjeni raspodjele javnih prihoda koje je izglasao Zastupnički dom Parlamenta FBiH Bošković ističe da taj prijedlog stvara djelomično pravedniju raspodjelu javnog novca u Federaciji BiH.

''Postoje precizne studije i statistike koje prikazuju koliko novaca se slijevalo u koju županiju i takva ekonomska neravnoteža morala je imati svoj zakonski epilog. Unatoč nepostojanju parlamentarne većine u zakonodavnoj vlasti (u oba doma) Federacije BiH, prijedlog je podržala dvotrećinska većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.  Ukoliko bi zakon bio usvojen u oba doma i stupio na snagu možemo reći kako smo ispravili dosadašnje nedostatke  i stvorili zakonski okvir za ekonomski i gospodarski rast i razvoj ostalih županija u Federaciji BiH. Federacija od samog utemeljenja  donijela je znatan dio propisa koje županije i općine izravno primjenjuju. Povijesno gledano, nekada su ti propisi doneseni i bez pribavljanja mišljenja ili trajnog dogovora sa županijskom razinom, a što je ustavna obveza. FBiH u svojim programima i financijskim politikama treba  planirati i osigurati trajnu financijsku potporu nižim razinama vlasti, gdje svaki stanovnik i ostvaruje svoja prava. Ovaj zakon je svakako jedan od načina ili početak razmjerne raspodjele javnog novca'', zaključuje Bošković.