Ljubić: Nastavljaju se različita tumačenja EK

Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu B i H za EU je takvo kakvo je i oslikava realno stanje (ne)spremnosti   Bosne i Hercegovine za otvaranje pristupnih pregovora. Stoga s ocjenama iz samog Izvješća ne bi nitko u B i H trebao biti zadovoljan. Zadovoljni možemo, međutim, biti činjenicom da  Mišljenje Europske komisije potvrđuje da je put Bosne i Hercegovine prema EU otvoren i što je Europska komisija po prvi puta jasno predstavila uvjete koje B i H mora ispuniti za početak pregovora o pristupanju.  Mišljenje predstavlja jasnu mapu puta za reforme kako glede ustavne reforme, reforme izbornog zakonodavstva, vladavine prava, gospodarskih reformi.

Koliko god jasni bili uvjeti i preporuke iz Mišljenja EK, neće spriječiti političke aktere u Bosni i Hercegovini da ga različito tumače pa i na dijametralno suprotan način. To međutim nije problem ovog Mišljenja niti Europske komisije. To je problem Bosne i Hercegovine.  Iako izgleda da u Bosni i Hercegovini postoji konsenzus glede EU, međutim ne postoji konsenzus glede B i H, njenog  unutarnjeg uređenja pa i njene budućnosti. 

Posebice se valja fokusirati na dio Mišljenja pod naslovom „Politički kriteriji“ gdje stoji: „Bosna i Hercegovina treba uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi s Europskom unijom. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina će trebati reformirati svoje institucije da bi bila spremna efektivno sudjelovati u procesu odlučivanja Europske unije i u potpunosti provesti acquis.“  To što se niti 7 mjeseci nakon izbora ne nazire uspostava državne vlasti i to što je Parlament u blokadi nije ništa novo. Blokada i opstrukcija u Bosni i Hercegovini je „redovno“ stanje i ukoliko bi tempom kojim smo  do sada usvajali zakone i odluke za   „u potpunosti provesti acquis“ kako stoji u mišljenju EK, trebalo bi nam desetine godina(pod uvjetom da EU u međuvremenu ne donese niti jedan propis).

Stoji konstatacija iz Mišljenja EK da je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Europskoj uniji ali postojeća struktura B i H nije kompatibilna s funkcionalnošću i upravljivošću države i nema presedana niti u jednoj funkcionalnoj demokraciji Europe. Stoga Bosna i Hercegovina, da bi bila sposobna i podobna za EU integracije, treba novi „ustavni dogovor“ na načelima decentralizacije, federalizma i legitimnog zastupanja naroda i građana, kako je višekratno  zaključio Europski parlament. Bez toga, bojim se, da ćemo slične ocjene iz EU dobivati godinama.

Mislim da mogu zaključiti da ovo mišljenje snažno korespondira s politikom i zalaganjem Hrvatskog narodnog sabora B i H koja zagovara, reformu Izbornog zakonodavstva glede legitimnog zastupanja naroda i građana u Predsjedništvu B i H i domovima naroda, izbora za grad Mostar, žurne uspostave vlasti, vladavine prava, i stvaranju uvjeta za ustavnu reformu koja će B i H učiniti sposobnom i podobnom za EU integracije", stoji na kraju priopćenja za javnost koje potpisuje  predsjednik GV HNS Božo Ljubić.