29 sjednica, razmatrano 40 zakona: Usvojena 24, odbijena 3, a 13 ostalo u proceduri ili povučeno

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) u drugoj godini mandata održala je 29 sjednica i razmatrala 40 zakona, pri čemu je najveći broj zakona bio iz područja ekonomije i pravne države. Analiza obuhvaća razdoblje od 16. veljače 2024. do 16. veljače 2025. godine.

Predstavnički dom PSBiH održao je ukupno 18 sjednica, uključujući deset redovnih, sedam hitnih i jednu posebnu. Pred zastupnicima se našlo 25 prijedloga zakona, od kojih je 15 usvojeno, dok su dva zakona odbijena, dva povučena, jedan je ostao u proceduri, a za pet prijedloga zakonodavni postupak je obustavljen.

Pročitajte još

Kojeg datuma ćemo plaćati PDV? Uskoro izmjene i dopune zakona?

Najčešći predlagač zakona bilo je Vijeće ministara BiH sa sedam prijedloga zakona, dok su među najaktivnijim zastupnicima po broju prijedloga bili Nihad Omerović, Denis Zvizdić, Šerif Špago, Šemsudin Mehmedović, Mia Karamehić-Abazović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra, Midhat Čaušević, Saša Magazinović, Sabina Ćudić i Predrag Kožul.

Dom naroda PSBiH održao je 11 sjednica, od kojih su dvije bile redovne, osam hitnih i jedna posebna. Razmatrano je 15 prijedloga zakona, od kojih je devet usvojeno, jedan odbijen, a pet ih je ostalo u proceduri. Najviše zakonskih prijedloga dolazilo je od Vijeća ministara BiH, dok je među delegatima najaktivniji bio Želimir Nešković (SDS), koji je predložio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.

Zakonski prijedlozi koji nisu prošli proceduru

Među zakonima koji su odbijeni, povučeni ili za koje je obustavljen zakonodavni postupak našli su se:

• Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, predložio Vijeće ministara BiH
• Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, predložio Šerif Špago
• Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BiH, predložio Denis Zvizdić
• Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH, predložilo Vijeće ministara BiH
• Prijedlog zakona o dopunama Zakona o obrani BiH, predložila Marina Pendeš
• Prijedlog zakona o dopuni Zakona o strancima BiH, predložio Nihad Omerović
• Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, predložio Šemsudin Mehmedović
• Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, predložili Amor Mašović, Denijal Tulumović, Edin Ramić, Midhat Čaušević, Safet Kešo, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra i Šerif Špago
• Prijedlog zakona o dopunama Kaznenog zakona BiH, predložio Nihad Omerović

Komunikacija s građanima i javne rasprave

Platforma Javna rasprava prati rad PSBiH i omogućuje građanima postavljanje pitanja zastupnicima i delegatima. U drugoj godini mandata postavljeno je 25 pitanja, dok su parlamentarni zastupnici odgovorili na 11. Najaktivniji zastupnik po broju odgovora bio je Šemsudin Mehmedović, dok je u Domu naroda najviše odgovora dao Džemal Smajić.

Među zakonima koji su izazvali najveći interes javnosti bili su:

• Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, predložio Džemal Smajić, koji omogućuje pripadnicima profesionalnog vojnog kadra da ostanu u službi do 45. godine života.
• Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka BiH, koji je usklađen s Uredbom (EU) 2016/679 o zaštiti podataka i omogućava suradnju s Eurojustom.
• Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama BiH, koji ima za cilj suzbijanje tzv. profesionalnih žalitelja koji zloupotrebljavaju žalbene postupke.
• Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, koji omogućuje povrat PDV-a pri kupnji prve nekretnine za punoljetne građane BiH.

Izazovi zakonodavnog procesa

Unatoč redovitom objavljivanju dnevnih redova, problem u zakonodavnom procesu PSBiH ostaje naknadno dodavanje zakona bez prethodne najave, kao i nedostatak objavljenih zapisnika, stenograma i rezultata glasanja. Neki materijali objavljeni su u nepotpunom obliku, dok se zakonski prijedlozi često pojavljuju kao skenirani dokumenti, što otežava pretragu i analizu.

Ipak, u usporedbi s Parlamentom Federacije BiH, PSBiH pokazuje veću ažurnost i transparentnost u objavljivanju podataka na službenim stranicama.