Državljani više od 20 zemalja imaju supsidijarnu zaštitu u BiH, uključujući, primjera radi, Kamerun, Palestinu i Runadu, ali i neke države iz okruženja, kao što su Srbija i Crna Gora.
Supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje statusa izbjeglice, ako, pri tome, postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti s rizikom od teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda.
"Zemlje porijekla izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH su Afganistan, Azerbejdžan, Egipat, Ekvador, Indija, Irak, Jemen, Sirija, Turska, Ukrajina, Crna Gora, Iran, Kamerun, Pakistan, Sjeverna Makedonija, Palestina, Srbija, Ruanda, Vijetnam, Rusija i Kazahstan", naveli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, pišu "Nezavisne novine".
Procedura je takva da Ministarstvo sigurnosti BiH strancima izdaje identifikacijski dokument - izbjeglički karton ili karton supsidijarne zaštite. Izbjeglički karton izdaje se s rokom važenja od tri godine, a karton supsidijarne zaštite s rokom koliko traje i status, koji se odobrava na jednu godinu, a produžava na dvije.
Ministarstvo civilnih poslova BiH na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, izbjeglicama s priznatim statusom dodjeljuje jedinstveni matični broj (JMB), a koji se ne dodjeljuje strancima pod supsidijarnom zaštitom s obzirom na kraći rok trajanja statusa.
Prema podacima objavljenim u Migracijskom profilu BiH za 2024. godinu, u tom periodu ukupno 21.489 lica iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH. Međutim, samo 234 lica su podnijela zahtjev za azil, što predstavlja tek jedan posto od ukupnog broja iskazanih namjera.
"U usporedbi s prethodnom godinom, zabilježen je značajan porast broja podnesenih zahtjeva za azil. Naime, u 2023. godini zahtjev za azil podnijelo je 147 osoba, dok je u 2024. godini taj broj iznosio 234, što predstavlja povećanje od 59,18 posto. Kada je riječ o ishodima postupaka, u 2024. godini status supsidijarne zaštite priznat je za 97 lica, dok je status izbjeglice priznat za dva lica", navedeno je u Izvještaju o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH za 2025. godinu.
Prema podacima iz prosinca 2025. godine, broj izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH je 288.
"Riječ je o 44 izbjeglice i 244 stranca sa statusom supsidijarne zaštite", naveli su iz resornog ministarstva.
Većina lica u statusu izbjeglice ili u statusu supsidijarne zaštite boravi na teritoriji FBiH. U Republici Srpskoj ih je tek 12, a u Brčko distriktu je jedno lice u statusu međunarodne zaštite.
Institucije su dužne izbjeglicama i strancima pod supsidijarnom zaštitom u BiH omogućiti pravo na smještaj, rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć itd. Zanimljivo je da sve izbjeglice i lica u statusu supsidijarne zaštite imaju pravo prijave na evidenciju nezaposlenih lica pod istim uvjetima kao i državljani BiH. Neki su se i zaposlili, a drugi su otvorili vlastite biznise.
"Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, tijekom 2025. godine u radnopravnom odnosu bilo je 37 lica u statusu međunarodne zaštite. Što se tiče samozapošljavanja, šest osoba je imalo registrirane biznise", rekli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da se, uz nadležne institucije, puno organizacija uključilo u pomoć ljudima koji u BiH imaju ovaj vid zaštite. Imamo, kaže, i vlastitih problema, ali pomažemo i strancima, onoliko koliko možemo.
"Radi se, na primjer, na pomoći pri njihovom zapošljavanju. Dosta se radi s tim ljudima, ima ih i koji su zaposleni, recimo, u građevinskom sektoru. Imamo mi puno i vlastitih problema, ali, eto, ljudi su tu i treba im pomoći", kaže Zukić za "Nezavisne novine".
