Zašto u BiH više ne vjerujemo jedni drugima? Brojke su poražavajuće

Bosna i Hercegovina i zemlje bivše Jugoslavije ubrajaju se među europske države s najnižom razinom međusobnog povjerenja među građanima. Prema podacima platforme Our World in Data, udio građana u BiH koji se slažu s tvrdnjom da se "većini ljudi može vjerovati" značajno je pao u posljednja tri desetljeća.

U Bosni i Hercegovini je 1993. godine oko 27 posto ispitanika smatralo da se većini ljudi može vjerovati, dok je taj udio do 2022. godine pao na svega 10 posto.

Riječ je o padu od 17 postotnih bodova, odnosno relativnom smanjenju povjerenja od čak 64 posto, što BiH svrstava među zemlje s najvećim negativnim trendom u Europi.

Slični obrasci, iako s različitim intenzitetom, zabilježeni su i u drugim državama regije nastalim raspadom bivše Jugoslavije, gdje su ratna iskustva, dugotrajne političke nestabilnosti, korupcija i slabo povjerenje u institucije ostavili dubok trag na društvenu koheziju.

U Hrvatskoj je, primjerice, samo 14 % građana izjavilo da "većini ljudi može vjerovati", što je jedan od najnižih rezultata u Europskoj uniji, piše Index.

U zemljama regije trendovi variraju: dok su u Sloveniji razine povjerenja porasle s 16 % 1993. na 25 % 2022., u Srbiji su pale s 28 % na 16 % tijekom istog razdoblja. Makedonija bilježi rast s 8 % na 15 %, ali i dalje ostaje ispod europskog prosjeka.

Istraživanja pokazuju da se visoka razina nepovjerenja dugoročno odražava na ekonomski razvoj, funkcioniranje demokracije i kvalitetu svakodnevnog života, jer društva s niskim povjerenjem teže grade stabilne institucije i održive oblike suradnje među građanima.