BiH bilježi najveći pad stanovništva u Europi
Bosna i Hercegovina među je europskim državama s najvećim padom broja stanovnika, a po negativnim demografskim trendovima prednjači i u regiji. Iz zemlje kontinuirano odlaze obitelji, visokoobrazovani stručnjaci, kvalificirani kadrovi i radnici, dok se istodobno broj rođenih smanjuje, a broj umrlih raste. Demografi upozoravaju da je situacija alarmantna, a da konkretna strategija države i dalje izostaje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, natalitet je u posljednje dvije godine manji za 2,79 posto, dok je broj umrlih porastao za 5,14 posto. Negativni trend prisutan je već desetljeće, piše Federalna.
"Najveći pad zabilježen je od 2018. do 2022., kada je broj rođenih godišnje opadao za tri do četiri posto. U posljednjim godinama pad je blaži, ali je i dalje prisutan – oko jedan do dva posto godišnje. Istodobno, broj umrlih stabilno je veći od broja rođenih, u prosjeku za oko 11 tisuća godišnje", navodi Lejla Aganović iz Agencije za statistiku BiH.
Od 1991. godine do danas BiH je izgubila više od trećine stanovništva. Prema riječima demografa Amera Osmića, procjene su pesimistične.
"Negativni prirodni priraštaj i odlazak stanovništva potvrđuju crne prognoze. Ako se trend nastavi, Bosna i Hercegovina postat će jedno od najstarijih društava u Europi", upozorava Osmić.
Dok je početkom 1990-ih BiH imala oko pet milijuna stanovnika, popis iz 2013. zabilježio je 3,5 milijuna. Procjene za 2024. ukazuju na brojku od oko 2,8 milijuna stanovnika. Samo tijekom prošle godine zemlju je napustilo više od 32 tisuće ljudi.
Posljedice se već osjećaju – od tržišta rada, preko zdravstva, do obrazovanja.
"Škole u mnogim ruralnim sredinama ostat će bez učenika, što znači i tehnološki višak nastavnika i profesora", kaže Osmić.
Uz masovne migracije, na pad nataliteta utječu i ekonomska nesigurnost, odgađanje roditeljstva te sve veći broj razvoda.
Struka upozorava kako u BiH nema učinkovitih populacijskih politika te da se postojeće mjere uglavnom svode na socijalne pomoći. U međuvremenu, negativni trendovi postavljaju ključno pitanje: Pretvara li se BiH u zemlju starijih?
