Zašto HNŽ ima najmanje izrečenih mjera prema nasilnicima?

Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) je županija s najmanje izrečenih zaštitnih mjera prema nasilniku, dok se već godinama čeka da žrtva nasilja i trgovine ljudima u zakon uđu kao socijalna kategorija.

A zašto je HNŽ županija s najmanje izrečenih mjera prema nasilnicima u Federaciji upitala je nadležna ministarstva skupštinska zastupnica Vesna Šunjić. Zastupnica je upitala i koje konkretne mjere će se poduzeti kako bi se broj izrečenih mjera povećao.

Iz Ministarstva pravde, se po podacima koje su iznijeli, ne slažu da naša županija nema dovoljan broj izrečenih zaštitnih mjera.

18 krivičnih predmeta nasilja u obitelji

Ministarstvo je u odgovoru navelo kako su zatražili od općinskih sudova u HNŽ-u informaciju o broju sudskih postupaka iz oblasti nasilja u obitelji, kao i broju i vrsti izrečenih zaštitnih mjera za 2022. godinu.

Prema zaprimljenim informacijama od sudova dobili su podatke da je zabilježeno osamnaest krivičnih predmeta iz oblasti nasilja u obitelji.

Pročitajte još

FBiH, HNŽ i Mostar | Koliko se sustav brine za žene žrtve nasilja

''Izrečeno je 12 uvjetnih osuda, dvije novčane kazne u iznosu od 1000KM, jedan prisilni smještaj u Zavodu za forenzički psihijatriju Sokolac, te su tri predmeta u toku'', naveli su iz u odgovoru zastupnici.

U jedanaest prekršajnih predmeta iz oblasti nasilja u obitelji izrečene su mjere - udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog objekta ili prostora; mjere zabrane vraćanja u stan kuću ili neki drugi stambeni prostor, izrečene su u dva postupka. Zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju izrečeno je u tri postupka, mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja, izrečene su u dva postupka, mjere obveznog liječenja od ovisnosti izrečene su u dva postupka, te su dva predmeta u tijeku.

''Nije mal postotak izrečenih mjera''

''Ministarstvo nije nadležno da vodi evidencije niti da raspolaže podacima o broju izrečenih zaštitnih mjera iz oblasti nasilja u obitelji u drugim županijama FBiH, tako da ne možemo napraviti komparativnu analizu, niti donijeti valjan zaključak o tome je li u ovoj županiji broj izrečenih zaštitnih mjera zbog nasilja u obitelji isti manji ili veći u odnosu na druge županije u FBiH. Međutim iz gore navedenih podataka ne može se izvući zaključak da se radi o malom procentu izricanja navedenih mjera u odnosu na broj predmeta'', navode u odgovoru iz Ministarstva, kojeg potpisuje ministar Suad Blaić.

Iz ministarstva smatraju da svi organi koji su sudionici u postupku provođenja zakona o zaštiti od nasilja u obitelji trebaju kontinuirano u okviru svojih nadležnosti raditi na polju prevencije, odnosno predlaganju izricanja zaštitnih mjera, kako bi se u budućnosti broj kaznenih djela ili prekršaja djela nasilja u obitelji smanjio odnosno kako bi počinitelji kaznenih ili prekršajnih djela nasilja u obitelji bili adekvatno sankcionirani.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) na upit su odgovorili da njihovi policijski organi poduzimaju sve mjere i radnje u postupcima primjene zakona o zaštiti nasilja u obitelji.

''Statistički pokazatelji uključujući i broj prijavljenih slučajeva, odraz su stvarnog stanja na koje policijski organ MUP-a ne može i ne smije utjecati izvan granica svoje nadležnosti'', naveli su u odgovoru.

Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi vijećnici je odgovorilo kako oni nisu nadležni za odgovor te prebacili lopticu na ministarstvo pravde i unutarnjih poslova iako bi njihovo ministarstvo trebalo biti možda čak i ključno u prevenciji nasilja.

Zaštitne mjere kao prevencija

Podsjetimo izvršna direktorica Udruženja "Žena BiH" Mostar Dijana Tadić ranije je za Bljesak.info rekla kako naša županija poprilično kaska sa donošenjem zakona.

U našoj županiji žrtve nasilja nisu prepoznate kao socijalne kategorije, zakon je u izradi, korona ga je usporila, a korona je davno prošla.

''Mi smo od županije prošle godine tražili i toliko smo i dobili 50.000 KM. Postoji Zakon iz 2013. godine, gdje stoji da je županija je dužna plaćati 30 posto sigurnim kućama, a Federalna razina 70 posto. Kod nas je također problem u odnosu na druge kantone, što u našem kantonu žrtva nasilja i trgovine ljudima nisu prepoznate kao socijalne kategorije'', kaže Tadić. -

Zakon o socijalnoj zaštiti se mijenja i u prijedlog je stavljeno da budu žene žrtve nasilja prepoznate kao socijalne kategorija i samim tim će imati i druge beneficije. 

Posebno je porazno što je Hercegovačko-neretvanska županija, županija s najmanje izrečenih mjera nasilnicima, smatra Tadić

''Mi smo kanton koji ima najmanje izrečenih zaštitnih mjera u odnosu na sve druge kantone. Neka je zaštitna mjera i zabrana prilaska, obvezno liječenje bilo šta… jer iskustva pokazuju kada se umiješaju policija ili neke druge institucije često se ozbiljnije shvaća problem. I sami nasilnici se prepadnu da ima netko iznad njih jer nijedna mjera nije za džabe i zaista znači toj ženi, pa taman bila samo na papiru i neprovediva. Ako se nasilje nastavi žena makar ima neki papir na osnovu čega može pozvati policiju u reći da se boji itd'', kaže Tadić.

Smatra da bi se zaštitne mjere trebale češće izricati jer bi to trebala biti prevencija.

''Zaštitna mjera se izriče u roku od 12 sati. Osvrćući se na posljednji slučaj Femicida, sutkinja je rekla da nije bilo dovoljno dokaza za izricanje zaštitne mjere. To je kratak period da se iskupe dokazi. Zaštitna mjera treba biti prevencija, a ne da čekamo da se nešto dogodi pa da izreknemo zaštitnu mjeru. Svako nasilje bilo kakvog intenziteta vremena trajanja treba dobiti zaštitnu mjeru'', rekla je Tadić.