Iran zaprijetio napadima na američke baze u Europi: ''Gađat ćemo ih ako napadnu našu zemlju''

Iran je upozorio da bi mogao napasti američke vojne baze izvan Bliskog istoka, uključujući one u Europi, ako se koriste za pokretanje novih napada na Islamsku Republiku. Upozorenje je uputio visoki iranski sigurnosni dužnosnik Mohsen Rezaei, dodatno zaoštravajući retoriku u vrijeme nastavka diplomatskih nastojanja za okončanje sukoba.

Rezaei, glavni tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poručio je u intervjuu za libanonsku televiziju Al Mayadeen, emitiranom u srijedu, 11. studenoga, da Teheran više neće ograničavati svoje moguće vojne odgovore samo na američke baze na Bliskom istoku.

"Ako američki zrakoplovi polete iz američke vojne baze, čak i ako se ona nalazi u nekoj europskoj zemlji ili drugoj udaljenoj regiji, kako bi bombardirali Iran, gađat ćemo i te baze", izjavio je Rezaei, prenosi AFP.

Prijetnje i udaljenim američkim vojnim objektima

Iranski dužnosnik upozorio je da bi eventualni novi američki napad mogao izazvati odgovor znatno šireg geografskog opsega nego dosad.

Prema njegovim riječima, iranske snage mogle bi ciljati i američke vojne objekte koji prethodno nisu bili napadnuti.

"Mogli bismo gađati čak i određene otoke za koje Amerikanci pretpostavljaju da su izvan dometa naših projektila", dodao je Rezaei tijekom razgovora vođenog u Teheranu.

Nije precizirao o kojim je vojnim bazama ili otocima riječ.

Rat počeo krajem veljače

Sukob na Bliskom istoku započeo je 28. veljače 2026. američko-izraelskim napadima na Iran, tijekom kojih je ubijen iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei.

Teheran je odgovorio raketnim napadima i bespilotnim letjelicama na ciljeve u zemljama regije u kojima su raspoređene američke snage. U sukob su se uključile i oružane skupine iz Libanona, Jemena i Iraka koje imaju potporu Irana.

Rat je izazvao ozbiljne sigurnosne i gospodarske posljedice, posebno zbog blokade Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za prijevoz nafte i plina.

Pregovori i američka politika

Diplomatski napori za okončanje sukoba nastavljaju se uz posredovanje Katara i Pakistana.

Teheran među svojim zahtjevima navodi odmrzavanje iranske imovine i ukidanje sankcija, povezujući te uvjete s ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca.

Američki državni tajnik Marco Rubio u utorak je izjavio da trenutačno nema potrebe za novim napadima na Iran, pozivajući se na učinke američkog gospodarskog pritiska.

Washington je posljednjih dana ublažio javne prijetnje novim udarima, nakon kongresnih izbora na kojima je Republikanska stranka predsjednika Donalda Trumpa doživjela težak poraz.

Ipak, izravna povezanost izbornog rezultata i američkih vojnih odluka nije službeno potvrđena.

Rezaijeve izjave pokazuju da Teheran želi upozoriti Washington i države koje na svojem teritoriju imaju američke vojne objekte da bi njihovo sudjelovanje u eventualnim novim napadima moglo izazvati iransku odmazdu.