Rodno uvjetovano nasilje ostaje najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava žena u Europi, poručio je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Berset je naglasio kako demokratski sustavi počivaju na pravu svakog pojedinca na dostojanstvo, sigurnost i slobodu, a sve češće ugrožavanje ženskih prava upozorava na nove izazove s kojima se europska društva suočavaju.
"Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ponavljamo poruku: nijedna žena ne smije živjeti u strahu", navodi Berset u izjavi.
Središnji međunarodni instrument u borbi protiv nasilja nad ženama ostaje Istanbulska konvencija, najopsežniji pravni okvir Vijeća Europe za zaštitu žena i djevojčica. Konvencija pruža jasna tumačenja temeljnih standarda ljudskih prava te zagovara nultu toleranciju prema nasilju.
Značaj Konvencije vidljiv je kroz promjene zakonodavstva diljem Europe. Sve više država u svoje kaznene zakone uključuje definiciju silovanja temeljenu na izostanku pristanka, uspostavljaju se specijalizirane istražne jedinice, jačaju službe podrške, provode stručne obuke, a državni i regionalni proračuni za borbu protiv nasilja rastu.
Berset upozorava kako demokracija ne može funkcionirati ako žene nisu sigurne i ako im nije omogućena puna društvena participacija. Novi demokratski pakt za Europu, istaknuo je, usmjeren je na jačanje jednakopravnosti, a okončanje nasilja nad ženama ključ je njegova ostvarenja.
"Deset godina nakon stupanja na snagu, Istanbulska konvencija postala je temelj zaštite žena žrtava nasilja. Svako tko je čuo svjedočanstva žena koje su preživjele obiteljsko nasilje, seksualne napade, prisilne brakove, uhođenje ili druge oblike rodno uvjetovanog nasilja razumije hitnost ovoga zadatka i zajedničku odgovornost da nasilje zaustavimo", zaključio je Berset.
