Europski zdravstveni sustavi masovno podbacuju u pomoći ženama žrtvama nasilja
- WHO upozorava da zdravstveni sustavi u Europi ne pružaju ključne, životno važne usluge ženama žrtvama nasilja.
- Čak 28,6% žena u regiji doživi fizičko ili seksualno nasilje, a mnoge ne mogu dobiti hitnu medicinsku i psihološku skrb.
- Samo mali broj zemalja nudi siguran prekid trudnoće, hitnu kontracepciju, HIV profilaksu i mentalnu podršku.
- WHO traži hitno uklanjanje štetnih politika poput obveznog prijavljivanja nasilja bez pristanka žrtve.
- UN i WHO pozivaju vlade da provedu pun paket preporučenih zdravstvenih usluga i osiguraju financiranje za zaštitu žena.
Novi WHO izvještaj otkriva dramatične propuste zdravstvenog sustava prema ženama
Zdravstveni sektor u Europi u velikoj mjeri ne uspijeva odgovoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama, ostavljajući milijune žrtava bez pravodobne medicinske i psihološke pomoći. To je glavni zaključak novog izvješća Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu (WHO/Europe), objavljenog dan nakon što su UN-ove agencije priopćile da je oko 840 milijuna žena i djevojčica diljem svijeta tijekom života doživjelo partnersko ili seksualno nasilje.
Izvješće pod nazivom ''Care, courage, change: health sector leadership in ending violence against women and girls'' predstavljeno je na događaju španjolskog Ministarstva zdravstva u Madridu, a pokazuje da će čak 28,6 posto žena i djevojčica u europskoj regiji starijih od 15 godina tijekom života doživjeti fizičko ili seksualno nasilje. Unatoč razmjerima problema, većina zdravstvenih sustava ne uvodi puni paket usluga koji preporučuje WHO.
''Nasilje nad ženama i djevojčicama je na razini krize, a naši zdravstveni sustavi često su prva, a ponekad i jedina točka kontakta za žrtve'', rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. ''Naši podaci pokazuju da političke obveze ne rezultiraju sigurnom i dostupnom skrbi. Zdravstveni sustavi iznevjeravaju žrtve u njihovim najranjivijim trenucima.''
Izvješće upozorava da većina od 53 države članice WHO europske regije nema ključne usluge za preživjele seksualnog ili partnerskog nasilja. Samo 7 država nudi siguran prekid trudnoće, 17 hitnu kontracepciju, 17 HIV postekspozicijsku profilaksu, 20 lijekove protiv spolno prenosivih infekcija te 20 procjene mentalnog zdravlja. Tek 23 zemlje pružaju upućivanje na mentalno zdravlje.
Dodatni je problem što 32 posto zemalja i dalje zahtijeva od zdravstvenih djelatnika da nasilje prijave policiji bez pristanka odraslih žrtava, što WHO smatra štetnom praksom.
Unatoč manjku ključnih usluga, zabilježen je određeni napredak. Tri četvrtine država ima politike obuke zdravstvenih djelatnika o nasilju nad ženama i djevojčicama, a 68 posto zemalja uvelo je osnovnu prvu podršku žrtvama.
''Kao osoba koja je blisko radila sa žrtvama i kao žrtva, znam koliko je važno da zdravstveni sustav reagira s empatijom i stručnošću'', rekla je Melanie Hyde, autorica izvješća i stručnjakinja WHO/Europe za rodnu ravnopravnost i ljudska prava.
WHO/Europe od država traži hitno djelovanje: uvođenje punog paketa usluga, uklanjanje prepreka poput obveznog prijavljivanja te osiguranje financiranja za provedbu preporuka.
Španjolska ministrica zdravstva Mónica García istaknula je da primarna zdravstvena zaštita mora biti ključna ulazna točka za prepoznavanje nasilja i pružanje pomoći, uz jačanje sustavnog pregleda, obuke i međusektorske suradnje.
Žrtva iz Ujedinjenog Kraljevstva koja je sudjelovala na predstavljanju izvješća poručila je: ''Vjerujem da imam pravo biti sigurna, biti saslušana i tretirana s poštovanjem, s pristupom pravdi i izboru.''
Dr. Kluge je zaključio: ''Više ne možemo biti promatrači krize nasilja. Vrijeme je da obećanja postanu konkretna, financirana djelovanja.''
