Utvrđen Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH

Vlada Federacije BiH danas je na sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH.

Ovim zakonom uređuju se pravo psihologa na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obveze psihologa i korisnika njihovih usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, komora psihologa, te nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihologa kao djelatnosti od interesa za Federaciju.

Dijagnostiku rade nestručne osobe

U razlozima za donošenje ovog zakona, među ostalim, navedeno je da rad psihologa ima direktne implikacije na mentalno zdravlje i kvalitetu života ljudi, obitelji i šire društvene zajednice, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Ističe se da je zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa u Federaciji, društvo suočeno s ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama. Obrazloženo je da se zbog toga u praksi događa da dijagnostiku rade nestručne osobe koja ne posjeduju psihološke testove i tehnike kako bi izveli stručno odgovorne zaključke.

Dostupnost psiholoških mjernih instrumenata nestručnim osobama, kako se naglašava u obrazloženju, dovodi u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman (potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i drugo).

Pročitajte još

Intervju s ministrom Velagićem - psiholozi u školama, redovna predškolska godina, planovi...

Predlagač napominje da su zbog sve češće zloupotrebe i dostupnosti testova nestručnim i neadekvatno obrazovanim licima bez mogućnosti njihove, zakonski kontrolisane upotrebe u našoj zemlji, izdavači testova iz regije počeli odbijati prodaju testova za psihologe iz BiH kako bi zaštitili autorska prava, a na osnovu saznanja o kršenju zakonskih i etičkih odredbi, te zloupotreba korištenja i distribucije testova od strane lica koja ne posjeduju dodiplomsku izobrazbu iz psihologije.

Nadalje, ističe se da je Zakon o djelatnosti psihologa zakonski osnov za pokretanje daljih aktivnosti za pripremanje, distribuciju i kontrolu korištenja adekvatnog psihološkog instrumentarija.

Obrazloženo je i da je jedna od najvećih opasnosti zloupotrebe i nestručnog rada s psihološkim mjernim instrumentima prisutna kod izdavanja ocjene za dozvolu nošenja oružja, kod procjene sposobnosti za obavljanje visoko rizičnih i zahtjevnih profesija, kod forenzičke psihološke ekspertize i vještačenja za potrebe sudova i tužiteljsatva. Također, bez Zakona o djelatnosti psihologa, objavljivanje naučnih radova iz psihologije znatno otežano.

Ne postoji regulativa za obavljanje pripravničkog staža psihologa

Osim toga, studenti psihologije odmah nakon studija se susreću s problemom, jer ne postoji regulativa za obavljanje pripravničkog staža psihologa. Predlagač Nacrta zakona ukazuje i na to da u Federaciji ne postoji regulisana ni privatna psihološka praksa, pa psiholozi koji žele privatno obavljati svoju djelatnost istu registruju kao ''obrtničku i srodne djelatnosti''. Uz to, u Federaciji ne postoji jedinstveni registar psihologa što onemogućava planiranje potreba društva za psiholozima, kao i optimalno iskorištavanje postojećih potencijala psihologa.

U zaključku obrazloženja navedeno je da je relevantnost i opravdanost donošenja Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH neupitna, budući da bi se uspostavljanjem jasnog pravnog okvira za obavljanje ove djelatnosti u Federaciji riješio čitav niz uočenih problema u ovoj oblasti, te bi se unaprijedila kvaliteta psiholoških usluga i zaštitili kako korisnici usluga, tako i njihovi pružaoci.

Dodatnu podršku donošenju ovog zakona predstavlja i zaključak Zastupničkog doma Parlamenta FBiH od 2.12.2020. godine, kojim je Vlada FBiH zadužena da isti pripremi i uputi ga u parlamentarnu proceduru.

Nacrtom zakona propisano je da su psiholozi, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju svoju djelatnost u skladu s propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, dužni djelatnost i registraciju, kao i druga pitanja vezana za naziv i djelatnost uskladiti sa odredbama ovoga zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.