Ustavnopravna komisija nije podržala Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) utvrdila je danas na sjednici da Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, čiji su predlagatelji - zastupnici klubova SNSD-a i SDS-a, nije u skladu s Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH, a nisu podržani ni principi prijedloga ovoga zakona.

Istovremeno, nije utvrđena usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i nisu podržani principi Prijedloga zakona o izmjeni Kaznenog zakona BiH (KZBiH), čiji su predlagatelji, također, zastupnici iz klubova SNSD-a i SDS-a.

Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH problematizirano je prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu i stav predlagatelja je da oni više ne trebaju participirati u radu te institucije, dok se Prijedlogom izmjena i dopuna KZBiH inzistira na brisanju odredbi ovog zakona kojima je sankcionirano neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Doma (Komisije) za ljudska prava, odnosno Europskog suda za ljudska prava, a kojima je propisano da neizvršavanje tih odluka predstavlja kazneno djelo.

Strani suci prepreka za EU

Zamjenica predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma PSBiH Aleksandra Pandurević je, odgovarajući na novinarske upite nakon sjednice, izrazila očekivanje da negativno mišljenje u vezi s dva spomenuta prijedloga zakona neće dobiti potrebnu većinu u Zastupničkom domu, te da će „mišljenje“ ponovno biti vraćeno Ustavnopravnoj komisiji na razmatranje.

Mišljenja je da je otvoren jedan proces i da će se morati iznaći rješenje, podsjećajući na akcente iz nekih neformalnih razgovora u kojima je, kako tvrdi, naglašeno da BiH ne može u Europsku uniju (EU) sa stranim sucima u Ustavnom sudu BiH.

''U jednom djelu međunarodne zajednice etablirano je mišljenje da strani suci trebaju otići iz Ustavnog suda, te da čak neki razmišljaju da nam ovakav Ustavni sud uopće i ne treba, kada niko njegove odluke ne provodi'', ustvrdila je Pandurević.

Dodala je da će se taj problem morati riješiti, „ako hoćemo u EU“, navodeći kako je sigurna da će na kraju ovaj zakon ipak biti donijet.

Član Ustavnopravne komisije Šefik Džaferović, međutim, navodi da se Prijedlogom izmjena i dopuna KZBiH zapravo predlaže ukidanje jedinog mehanizma koji BiH ima na planu poboljšanja implementacije odluka Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda i Suda BiH.

Smatra da to nije put, nego da BiH treba osmisliti nove mehanizme kako bi se povećao broj implementiranih sudskih odluka.

Kada se radi o zakonu o ustavnom sudu BiH, Džaferović ističe da se njime pokušava mijenjati pozicija ovog suda, podsjećajući da taj sud ima autonomnu poziciju u skladu s Ustavom BiH.

''Uvođenjem etničkog glasanja u Ustavni sud BiH i isključivanjem stranih sudaca narušava se teško uspostavljeni daytonski balans'', navodi on, pojašnjavajući da su pitanja pozicije, načina odlučivanja i strukture ovog suda izravno vezana za složenu strukturu BiH, za različite razine vlasti u BiH i komplicirane načine odlučivanja.

Džaferović, stoga, smatra da nije moguće govoriti samo o Ustavnom sudu i tu inzistirati na promjenama, a da sve drugo ostane isto, te upozorava da je to onda ukidanje, ili dokidanje daytonske ravnoteže.

Na upit o načinu glasanja u vezi s razmatranim zakonskim prijedlozima, član Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma PSBiH Nikola Lovrinović je kazao da je u kontekstu prvog prijedloga bio „za“ kada se radi o ustavnom utemeljenju, a da je kod principa bio „suzdržan“, kao i kod drugog prijedloga (izmjene KZBiH),“ jer se radilo o jednom paketu, pa je to bilo irelevantno“.

Novi zakon

''Bio sam u prilici da u ime onih koje predstavljam budem principijelno za - da su ustavna načela zadovoljena za donošenje novog zakona, zato što mi se čini da je to pitanje koje bismo konačno mi preuzeli riješiti i nije sporno da ga mi riješimo, to i svako drugo 'teško pitanje''', kazao je Lovrinović, navodeći da se radi o 'rješenju' koje je nudilo paritet, konsenzus i rotaciju.

Dodao je da mu neka rješenja koja su ponudile kolege iz RS-a nisu bila prihvatljiva, među kojima, način imenovanja sudaca i sastav (Ustavnog suda). Na konkretan upit je li za to da strani suci više ne budu angažirane u Ustavnom sudu BiH, Lovrinović je odgovorio da on osobno jeste, te da Klub (HDZ) iz kojeg dolazi nije zauzeo stav u vezi s tim.

Član Ustavnopravne komisije Momčilo Novaković je na sjednici izrazio razočarenje što spomenuti zakonski prijedlozi nisu podržani, uz opasku da je struka bila u drugom planu, te upozoravajući da će „to imati teške posljedice u narednom periodu“.

Na tu tvrdnju reagirao je drugi zamjenik predsjedavajućeg Ustavopravne komisije Damir Arnaut, ocijenivši da to nije način, te, pozivajući na suzdržanost, podsjetio na reformski put BiH u kontekstu europskog integracijskog procesa, posebno na obaveze koje proistječu iz poglavlja 23. i 24. (pravosuđe i sigurnost).

Na 24. sjednici, Ustavnopravna Komisija Zastupničkog doma PSBiH utvrdila je usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i podržani principi Prijedloga zakona o korištenju i upravljanju imovinom u državnoj svojini BiH, čiji su predlagatelji zastupnici - Šemsudin Mehmedović i Zaim Backović.

Utvrđena je i usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i podržani principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH. Članovi Komisije utvrdili su usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i podržali principe Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH, čiji je predlagatelj Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.

Podržan je, s tri usvojena amandmana, Prijedlog zakona o štrajku zaposlenih u institucijama BiH, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH, podržan je bez usvojenih amandmana.

Ustavnopravna komisija PSBiH podržala je, sa četiri usvojena amandmana, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH. Podržana je, također, i u daljnju proceduru upućena inicijativa zastupnika Šemsudina Mehmedovića za formiranje Komisije za izbor teksta himne Bosne i Hercegovine.