UN: Održivo upravljanje vodnim resursima je ključno za prehranu stanovništva

Sedam agencija Ujedinjenih naroda objavilo je najnovije podatke o gladi za zemlje Europe i Centralne Azije, istražujući povezanosti između poboljšanog upravljanja vodnim resursima, održive poljoprivrede i sigurnosti hrane.

Ako stanovnici Europe i Centralne Azije žele imati hranu na svojim tanjurima, moraju imati sigurnost u opskrbi vodom.

Osim toga, vodna sigurnost djeluje kao katalizator transformacije sektora hrane i poljoprivrede u regiji kako bi oni postali učinkovitiji, inkluzivniji, otporniji i održiviji.

Održive prakse upravljanja vodnim resursima su preduvjet za otpornost poljoprivrednika na klimatske izazove te za očuvanje sigurnosti hrane.

S geografskim fokusom na Europu i Centralnu Aziju, izvještaj mjeri napredak regije prema cilju eliminacije gladi, nesigurnosti u opskrbi hranom i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, pozivajući na intenziviranje akcija kako bi se to postiglo.

Vodna sigurnost je glavna tema izdanja za 2024. godinu, ističući međusobnu povezanost sektora vode s poljoprivredom, sigurnošću hrane i prehranom.

Sedam tijela Ujedinjenih naroda su udružili snage i kapacitete u pripremi Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu: Organizacija Ujedinjenih Naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), Dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

“Poticanjem suradnje nastojimo ubrzati napredak prema regiji bez gladi, zdravijoj i s vodnom sigurnošću. Naše organizacije su posvećene pružanju podrške vladama i uključivanju novih partnera u postizanje političke koherentnosti na nacionalnim i regionalnim razinama te osiguravanju održivih rješenja za izazove u regiji.”

Ovu zajedničku izjavu u predgovoru izvještaja dali su Viorel Gutu, pomoćnik glavnog direktora FAO-a i regionalni predstavnik; Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju; Kornelia Radics, direktorica Regionalnog ureda WMO-a za Europu; Dina Saleh, regionalna direktorica IFAD-a za Bliski istok, sjevernu Afriku i Europu; Tatiana Molcean, pomoćnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i izvršna tajnica UNECE-a; te Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.

Preostali izazovi sigurnosti hrane

Iako Europa i Centralna Azija i dalje bilježe nižu prevalenciju gladi i nesigurnosti u opskrbi hranom u poređenju s globalnim prosjekom, nekoliko zemalja suočava se s različitim razinama nesigurnosti u opskrbi hranom i pothranjenosti. Ovi izazovi ovise o razinama prihoda, socioekonomskim faktorima te izloženosti klimatskim rizicima i sukobima, uključujući trenutačni rat u Ukrajini.

Dok je prevalencija pothranjenosti na globalnoj razini u 2023. godini iznosila 9,1 posto, u regiji Europe i srednje Azije od 2005. godine ostala je ispod 2,5 posto. Međutim, u srednjoj Aziji oko 3 posto stanovništva, što je približno 2,3 milijuna ljudi, ima neadekvatan unos energetske prehrane.

Udio ljudi koji nemaju redovan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane nešto je veći.

U 2023. godini oko 11,5 posto stanovništva Europe i srednje Azije – što je 107,2 milijuna ljudi, otprilike 1,5 milijuna manje nego prethodne godine – iskusilo je umjerenu ili ozbiljnu nesigurnost u opskrbi hranom.

Broj ljudi koji su se suočili s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom također je opao, s 25,8 milijuna u 2022. na 24,5 milijuna u 2023. godini.

Ova dva pokazatelja – prevalencija umjerene ili ozbiljne nesigurnosti u opskrbi hranom u populaciji, temeljena na Skali iskustava nesigurnosti u opskrbi hranom, i prevalencija pothranjenosti – koriste se za praćenje napretka svijeta ka postizanju Cilja održivog razvoja 2 (Iskorjenjivanje gladi). Ipak, dijeljenje drugih perspektiva i korištenje dodatnih podataka ključno je kako bi procjene bile točne i ažurirane.

Regija je pokazala značajna poboljšanja tijekom posljednja dva desetljeća što se tiče indikatora pothranjenosti kod djece mlađe od pet godina, uključujući usporeni rast (stunting) i iscrpljenost (wasting).

Također, anemija je zahvatila znatno manji postotak žena u dobi od 15 do 49 godina u regiji (18,8 posto) u poređenju s globalnom procjenom (29,9 posto).

Europa i središnja Azija suočavaju se s rastućim problemom pretilosti kod odraslih, koja je 2022. godine zahvatila više od 20 posto stanovništva, premašujući globalni prosjek od 15,8 posto.

Osim toga, iako se prevalencija prekomjerne tjelesne težine među djecom mlađom od pet godina nastavila smanjivati, sa 7,1 posto i dalje je premašila globalnu procjenu od 5,6 posto u 2022. godini. Dodatno, oko 64,3 milijuna ljudi u regiji – 6,9 posto populacije – nije si moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. godine, iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 35,4 posto.

Vodna sigurnost za poljoprivredu, hranu i ishranu

U svom razmatranju upravljanja vodnim resursima, ovaj izvještaj prelazi granice globalnog diskursa – koji se često bavi samo “nedostatkom vode” – fokusirajući se na vodnu sigurnost.

Vodna sigurnost uključuje opću dostupnost vode, ali s posebnim naglaskom na pitku vodu, sanitaciju, higijenu, efikasnost korištenja vode, kvalitetu i upravljanje. Izvještaj istražuje složene međuovisnosti između vodne sigurnosti te sigurnosti hrane i ishrane, pri čemu se neki aspekti međusobno jačaju, dok drugi dolaze u sukob.

Izvještaj identificira ključne izazove vodne sigurnosti u regiji, uključujući pogoršanje vodne infrastrukture, povećanje klimatske varijabilnosti i promjena, progresivno zagađenje vode, slabo upravljanje vodnim resursima, složenu prirodu prekogranične suradnje oko vodnih tokova te nedostatke u dostupnosti podataka o vodi.

Zemlje koje su pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode čini se da koriste znatno više vode u poljoprivredi, uz nižu efikasnost korištenja vode u poljoprivrednim procesima.

Potražnja za proizvodima životinjskog porijekla koji zahtijevaju više vode (npr. govedina, piletina, jaja i mlijeko) raste u mnogim zemljama u razvoju ove regije, povećavajući ukupne zahtjeve za vodom u procesu proizvodnje hrane.

“Analiza pokazuje da zemlje s višim prihodima imaju tendenciju biti vodno sigurnije,” izjavila je Tamara Nanitashvili, viša službenica za politike FAO-a i glavna autorica publikacije. „Izvještaj pokazuje da je nesigurnost u opskrbi hranom u regiji relativno niska, čak i u zemljama sa niskom vodnom sigurnošću. Međutim, nedostatak pristupa sigurnoj vodi, sanitaciji i higijenskoj infrastrukturi u ruralnim područjima može doprinijeti relativno skromnim prehrambenim ishodima u središnjoj Aziji i na Kavkazu.”

U izvještaju se predlaže da bi zemlje Europe i srednje Azije trebale (i već razvijaju) strategije upravljanja vodnim resursima prilagođene svojim potrebama. U tom kontekstu, podrška upravljanju vodom od ključne je važnosti za zemlje u tranziciji, posebno u regijama sa nedostatkom vode, kao i ulaganja u očuvanje vode, reciklažu i ponovnu upotrebu.

Izvještaj također preporučuje da zemlje smanje vodni otisak nacionalne poljoprivrede i poboljšaju prekograničnu suradnju u unaprijeđenom upravljanju vodnim resursima.