U deset godina FBiH izgubila više od 23.000 osnovaca

Bosna i Hercegovina suočava se s dubokom demografskom krizom, a podaci o broju učenika u osnovnim školama Federacije BiH dodatno potvrđuju alarmantne razmjere tog trenda. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u proteklih deset godina iz škola je „nestalo“ 23.518 učenika, što predstavlja pad od 13 posto u odnosu na prethodno desetljeće. Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj, a u nekim županijama vitalni indeks pao je ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi tek jedno rođeno dijete.

U školskoj 2015./16. godini osnovne škole u Federaciji BiH pohađalo je 190.194 učenika. Danas ih je 163.676. Najveći pad bilježe Unsko-sanski i Zeničko-dobojski kanton. U Unsko-sanskom je broj učenika pao s 23.605 na 14.858, a u Zeničko-dobojskom s 34.057 na 29.626. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji broj učenika je smanjen s 17.703 na 15.917, dok je u Srednjobosanskoj županiji broj pao s 21.996 na 17.452. Značajan pad zabilježen je i u Hercegbosanskoj županiji, s 5.136 na 3.311 učenika.

Doc. dr. Amer Osmić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu za Avaz navodi da je riječ o dugoročnom i ignoriranom društvenom problemu, koji je posljedica lošeg odnosa države prema životnom standardu građana.

''Samo vidimo nastavak demografske depopulacije, odnosno nestanak najaktivnijeg dijela stanovništva koje odlazi i ne vraća se'', ističe Osmić.

Dodaje kako trend ispisivanja učenika iz škola i njihovo nastavak školovanja u zemljama zapadne Europe potvrđuje predviđanja Ujedinjenih naroda da će BiH do 2070. godine imati tek oko 1,5 milijuna stanovnika.

''Ljudi traže sigurnost i mogućnost planiranja, a u BiH je to sve teže. Zbog loših uvjeta života, mnogi se odlučuju na trajno iseljavanje'', upozorava Osmić.

Goran Miličević, učitelj iz Mostara s više od 25 godina iskustva, ističe za Avaz da je situacija u školama svakim danom sve gora. ''Prije je jedan razred imao i do 35 učenika. Danas u mnogim školama nema ni minimalnog broja djece da se nastava organizira'', kaže Miličević. Upozorava kako se škole, posebno u manjim sredinama i selima, zatvaraju jer jednostavno nema djece.

''Mladi ljudi sve više odgađaju brak i osnivanje obitelji, jer su bez posla, a i oni koji rade često nemaju dovoljno visoke plaće da bi mogli samostalno živjeti. Kada izračunaju da ne mogu ni stan kupiti, okreću se zapadu'', zaključuje Miličević.