Demografija prazni učionice, a broj studenata za deset godina prepolovljen

Broj osnovnoškolaca u proteklih deset godina u RS-u smanjen je za 13,01 posto, broj srednjoškolaca manji je za 24,9 posto, dok se broj studenata gotovo prepolovio, odnosno smanjen je za 43,4 posto.

Ovo pokazuju službeni statistički podaci prema kojima se broj nastavnog osoblja neznatno promijenio, dok su javni izdaci za obrazovanje smanjeni s 4,5 posto na 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda.

Podaci o broju upisanih učenika u aktualnu školsku godinu još nisu dostupni. U osnovne škole širom RS-a za školsku 2023/24. upisano je ukupno 83.708 osnovnoškolaca, 34.825 srednjoškolaca i 23.489 studenata.

Izdaci za obrazovanje

Nastavu je predavalo 7.878 nastavnika u osnovnim školama, u srednjim školama njih 3.780, a 2.907 nastavnika i suradnika na fakultetima.

Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u 2023. godini iznose 617,8 milijuna KM, što je 56,05 posto više nego prije deset godina, ali je smanjen udio izdvajanja u odnosu na BDP. Izdvajanje za kapitalne investicije od ukupnog novca za obrazovanje nije se mijenjalo u proteklih deset godina i otprilike samo jedan posto izdvajanja ide u te svrhe, dok preostalih 99 posto uglavnom ide na plaće i tekuće materijalne troškove.

Nije tajna da roditelji djece koja pohađaju osnovne škole skupljaju novac za različite intervencije u školama, od krečenja učionica do saniranja mokrih čvorova. Osim toga, mnoge su škole riješile brojne probleme uz donacije privatnih kompanija, ali i iz fondova Europske unije.

O uvjetima za pohađanje nastave u osnovnim školama se često raspravlja, dok su gradske škole pod pritiskom povećanog broja učenika sa istim kapacitetima. S druge strane, škole na periferiji, a osobito u selima, za desetljeće su „izgubile“ polovinu učenika.

Reorganizacija

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS poručuju da od lokalnih zajednica, pogotovo od Banje Luke, očekuju da im dostave zahtjev za reorganizacijom postojećih mreža osnovnih škola. U Banjoj Luci ih ima 26, a u proteklih pet godina broj osnovnoškolaca je povećan za oko 600.

Postoji nešto veća zainteresiranost za reformu srednjeg obrazovanja, a ovu priču često u javnosti potenciraju poslodavci kojima je potreban obrazovan i stručan kadar.

Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da se i dalje djeca u srednjim školama obrazuju za zanimanja koja su postojala u bivšoj Jugoslaviji.

Djeca upisuju ono što mogu upisati, nitko ih ne savjetuje. Za neka zanimanja s nadležnima smo promijenili neke standarde i zanimanja, a sada smo pokrenuli inicijativu za još desetak izmjena nastavnih planova i programa - navodi Trivić.
Najveći problem je, kako kaže, organizacija škola, jer je smanjen broj djece.

Visoko obrazovanje ne ide u dobrom smjeru

''Potrebna je reorganizacija srednjoškolskog sustava u smislu da se možda naprave regionalni srednjoškolski centri koji će imati veći izbor zanimanja. Treba nova mreža srednjih škola, vodeći računa o potrebama privrede i budućim potrebama djece. Školstvo radimo zbog djece'', smatra Trivić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Pale, Marko Đogo, ocjenjuje da je pad broja učenika i studenata posljedica više faktora: demografije (prije svega emigracije, ali i starenja stanovništva), pada prosječnog i relativnog kvaliteta obrazovanja, a što je povezano s, kako tvrdi, loše izvedenom reformom početkom 2000-ih.

''Meni je žao što smo sebi dopustili da izgradimo strukturu privrede kojoj ne treba puno visokoobrazovane radne snage, ali izgleda da se obrazovanje u srednjem roku i postepeno prilagođava takvoj strukturi'', ističe Đogo.

Dodaje da je 10-15 godina uvjeren da visoko obrazovanje ne ide u dobrom smjeru, odnosno da je „reformirano“ na pogrešan način. Na tu temu je pisao otvorena pisma trojici bivših ministara, „ali ništa suštinski nije promijenjeno“.