Istraživanje: Srbi u Hrvatskoj "kopne" dva puta brže od Hrvata

Srpska zajednica u Hrvatskoj provela je demografsko istraživanje koje je potvrdilo zabrinutost njezina vodstva za sudbinu te nacionalne manjine kod koje su dvostruko snažniji inače izraženi procesi depopulacije i demografskog starenja za Hrvatsku općenito.

Dugoročni procesi i tendencija smanjenja broja žena u fertilnoj dobi ukazuju da srpska zajednica nema snagu za demografsku revitalizaciju i da trenutna situacija vodi nastavku te demografske depopulacije, sažela je svoje nedavno istraživanje Sanja Klempić-Bogadi sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.

900.000 stanovnika manje

Vodstvo Srpskog narodnog vijeća (SNV), koje je financiralo istraživanje, svjesno je negativnih procesa, na što su upućivale brojne statistike, poput one da je u Hrvatskoj 2021. utvrđeno 900.000 stanovnika manje u odnosu na 1991. godinu, a da su polovica toga - Srbi.

Veći broj umrlih od rođenih, za srpsku zajednicu kontinuirano je negativno već od sredine osamdesetih, kazala je demografinja Sanja Klempić-Bogadi prilikom predstavljanja knjiga “Zajednica zaslužuje budućnost - Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj”, prenosi Hina.

Knjiga je izišla u nakladi SNV-a i kuće Jesenski - Turk, a u njoj su izloženi rezultati istraživanja.

Migracije, negativna migracijska bilanca, tj. veći broj iseljenih od doseljenih, također je ključna komponenta koja je oblikovala demografske procese srpske manjinske zajednice u posljednjih 30 godina. Tijekom postojanja Jugoslavije bila je vidljiva sklonost seljenju Srba u Srbiju, iako je Hrvatska bila ekonomski razvijenija, kazala je Klempić-Bogadi, ali je napomenula da je značajan dio Srba iz Bosne i Hercegovine dolazio u Hrvatsku raditi, uglavnom u industriji.

Jedan od elemenata su i migracije u Europsku uniju, u kojoj su sudjelovali svi državljani Hrvatske pa tako i značajan broj Srba iz Hrvatske.

Etnička mimikrija

Na sve to dolazi treći element, etnička mimikrija i asimilacija srpskog stanovništva, koja je u Hrvatskoj još uvijek jako prisutna, ističe demografkinja uz napomenu da je visina etničke mimikrije i koliko ljudi se asimiliralo, prepreka u otkrivanju migracijskog salda Srba u Hrvatskoj.

Na osnovu postojećih demografskih indikatora može se pretpostaviti da će demografska budućnost Srba u Hrvatskoj biti znatno nepovoljnija nego već vrlo nepovoljna budućnost ukupne populacije Hrvatske, rečeno je i postavljeno pitanje kako oslabiti te procese.

Stoga sugovornici vide mogućnost u doseljavanju stanovništva koje bi ublažilo demografski slom.

Sanja Klempić Bogadi ne vidi perspektivu u tzv. drugom povratku Srba, odnosno povratku djece odseljenih Srba.

Useljavanja iz Srbije i iz BiH

Prvo je pitanje koliko je njihova poveznica s Hrvatskom realna. Dalje, mnogi ljudi su otišli iz ruralnih nasilja, žive u gradovima i ne žele se više vratiti u ruralna naselja. Stariji su imali jaku poveznicu sa svojom lokalnom zajednicom, tradicijom i sl., ali od mladih to se ne može očekivati,

Predsjednik SNV-a Boris Milošević vidi mogućnosti useljavanja ljudi iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti koji ''ovdje dođu raditi''.

''Ima ih jako puno, pogotovo preko sezone. Izglede umanjuje što je Hrvatska ušla u Europsku uniju i što su postrožila pravila o boravku i stjecanju državljanstva. Ali, njihova integracija ovdje je vrlo jednostavna i oni se vrlo brzo mogu uklopiti, da nije papiroloških problema'', kaže Milošević.