Štete od poplava i snijega milijardu KM, u tom iznosu BiH traži kredit od MMF-a

"Efikasan odgovor na prirodne nepogode u Bosni i Hercegovini nije postojao prilikom poplava, snježnih nepogoda, suša i požara. Zato štete od poplava iz 2010. godine i snježnih padavina iz veljače ove godine iznose gotovo milijardu KM, a sad toliki iznos tražimo kao kredit od MMF-a", izjavila je u razgovoru za Agenciju FENA šefica Sektora za pravdu i sigurnost UNDP-a u BiH Amna Berbić.

"Šetajuće mine" su novi problem koji se javlja u Bosni i Hercegovini. UNDP upozorava da je još 2,86 posto teritorije u BiH kontaminirano minama, a aktivna klizišta, kojih ima više od 2.000 u BiH, poplave i snježne lavine uzrokuju premještanja minskog polja na lokacije koje nisu obilježene.

U povodu 13. listopada, Međunarodnog dana smanjenja od rizika katastrofa i prirodnih nepogoda, Agencija FENA je u razgovoru s Amnom Berbić pokušala, putem "retrospektive" hidroloških nepogoda u Bosni i Hercegovini, akcentirati neuralgične točke i ono što preventivno treba uraditi da bi se putem nacionalne platforme i koordiniranog djelovanja od državnog do lokalnog nivoa te regionalnom suradnjom preduprijedile posljedice vremenskih nepogoda.

Brza i pravovremena razmjena informacija, edukacija i jačanje svijesti lokalnih zajednica preduvjeti su za efikasan odgovor.

- Na razini lokalnih zajednica nije bilo planova preventivnih mjera ni kod požara ni suša ovog ljeta, kao ni kod snježnog nevremena prošle zime, kada se pojavio naprimjer problem vozila za odvoz snijega - navodi Berbić, uz opasku da je očigledno "prebacivanje odgovornosti s jednih na druge" te oslanjanje na civilnu zaštitu.

Poseban problem su višestruke razine vlasti koje treba izvijestiti (općina, županija, entitetske vlade, državna razina - Ministarstvo sigurnosti, koje onda djeluje prema Ministarstvu obrane i Oružanim snagama).

- I dok se ispoštuju sve te procedure, a nažalost svi to rade slanjem dopisa putem faksa i drugih prevaziđenih i sporih vidova komunikacije, požari se prošire, a štete budu višestruke - kaže Berbić.

UNDP želi angažiranim pristupom pomoći rješavanju tih problema, od kojih je osnovni koordinacija, da bi mogli napraviti efikasan plan na nivou države BiH.

Taj plan trebaju uraditi stručnjaci, stav je UNDP-a, a treba sadržati podatke, informacije, upute i savjete hidrometeoroloških i seizmoloških zavoda, stručnjaka za šumarstvo, upravljanje vodama, energetskim sektorom, resor poljoprivrede, što do sada nije bila praksa.

- U vrijeme snježnih padavina i požara održavane su sjednice vlada, odgovornost se prebacivala, a nitko nije odgovorio efikasno na nepogode - kaže Berbić.

Ona ukazuje na to da su edukacija i jačanje svijesti lokalnog stanovništva poseban problem, jer nelegalna privatna stanogradnja na klizištima, kojih u BiH ima više od 2.000, dovodi do rizika s nesagledivim posljedicama.

- Općine legaliziraju tu bespravnu gradnju i tako preuzimaju odgovornost i rizik u slučaju pokretanja klizišta da domaćinstvima plate odštetu. Takvom gradnjom dovodimo vlastiti i život svoje porodice u pitanje, a onda odgovornost prebacujemo na nekog drugog - upozorava Berbić.

Ukazuje i na gradnju kuća uz sam tijek rijeke.

- Ne možete graditi ispod razine toka rijeke, jer je očito da će takva domaćinstva biti poplavljena. U toj priči ili treba naučiti živjeti s takvim rizikom, ako se ne želi napustiti "djedovinu", ali, nažalost, ti ljudi ne žele naučiti živjeti s rizikom - pojašnjava Berbić.

Zbog toga se nakon poplava samo u jednoj općini šteta plaća osam milijuna KM, a mogla je preventivno biti izbjegnuta iznosom od jedan milijun KM. Taj iznos štete za jednu siromašnu općinu kao što je Doboj-Jug je ogroman novac, kaže Berbić.

Drugi problem je međudržavna komunikacija i suradnja, jer ako Crna Gora, kad procijeni da su njene akumulacije prepunjene, pusti iz hidroelektrane vodu, u Bosni i Hercegovini dođe do poplava na pograničnom prostoru. Slična situacija će biti kad Hrvatska napravi nasipe na Savi, što će ugroziti čitav sliv Save u BiH u vrijeme povećanih vodostaja, upozorava Berbić.

Ukazuje i na problem sječe šuma kako kome padne na pamet i navodi da su šume u BiH na 53 posto njene površine, a svaki požar ima višestruke posljedice po ekonomiju, okoliš i klimatske promjene.

Ministarstvo sigurnosti BiH pokušava riješiti probleme, uz pomoć međunarodnih organizacija, među kojima je i UNDP, ali, nažalost, dolazi do politizacije i problematiziranja pitanja nadležnosti razina vlasti. Zato je edukacija ne samo stanovništva nego i donositelja odluka vrlo bitna da bi stvari krenule s mrtve točke.

UNDP je pomogao Ministarstvu sigurnosti BiH da u skladu s EU direktivama uspostave Operativno-komunikacijski centar 112 koji treba biti uvezan s entitetskim centrima. Taj centar vrši prikupljanje potrebnih informacija, sačinjava analizu na osnovu koje Vijeće ministara BiH donosi potrebne odluke u slučaju elementarnih nepogoda. Također pozivom broja 112 dobivaju se potrebne informacije u vrijeme nepogoda.

UNDP je pomogao Ministarstvu sigurnosti i da uradi procjenu rizika na nivou Bosne i Hercegovine.

- To je elementarni dokument koji svaka država mora imati, prije bilo kakvih politika, zakona, aktivnosti, planova, i kojim se procjenjuje u kakvoj smo kao država situaciji u slučaju poplava ili potresa u susjednim zemljama. Dokument sadrži i tzv. izloženost u smislu da su definirana rizična područja u BiH kad su u pitanju potresi, a to su osim Banje Luke i istočna Hercegovina, koja se nalazi na tektonskoj ploči podložnoj kretanjima. A sva ova pitanja ne poznaju granice.

U prvom Nacionalnom izvještaju je definirano da će BiH u narednih 30 godina biti izložena višim temperaturama u odnosu na višegodišnje prosjeke. Suše su u narednom periodu problem na koji se mora adekvatno odgovoriti.

- Ali u BiH nemamo adekvatan plan odgovora kako upravljati tim klimatskim promjenama, kako odgovoriti na njih, i tu UNDP također pruža podršku institucijama u BiH da se adekvatno odgovori na klimatske promjene. UNDP je kao jedan od rizika identificirao i problem nestabilne municije i vojnih skladišta širom BiH, i stoga pomaže da se Ministarstvo obrane na adekvatan i ekološki prihvatljiv način riješi tih vojnih viškova i nestabilne municije - kaže Berbić.

U nastavku razgovora za Fenu ona ističe da kad je riječ o gašenju požara, UNDP smatra da postojeće helikoptere koje imaju Oružane snage treba modificirati i prilagoditi ih za gašenje požara i tehničko izviđanje minskih područja, a za potreba helikopterske jedinice Oružanih snaga nabaviti nove.

Procjenu rizika urađenu na državnom nivou treba "spustiti" putem izrade takvih procjena na niže nivoe, sve do općina. To ne treba biti poseban elaborat, već konkretan plan s mjerama za djelovanje svih struktura na lokalnom nivou. Neophodna je i međusobna povezanost općina, naprimjer kod zajedničkih ulaganja na izgradnji nasipa i regulaciji bujičnih vodotoka.

Sve to je trebalo uraditi 'jučer', ali ako već nije onda treba danas, jer 'sutra' može biti kasno, poruka je UNDP-a u povodu Međunarodnog dana smanjenja od rizika katastrofa i prirodnih nepogoda.