Sorensen: BiH gotovo da nije napravila nikakav napredak

U Bosni Hercegovini gotovo da nije ostvaren nikakav napredak, postoji predanost procesu europskim integracijama, međutim, vrlo malo toga je u praktičnom smislu urađeno i to nas u velikoj mjeri obeshrabruje, kazao je danas u Sarajevu šef Izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sørensen, prezentirajući novinarima godišnji izvještaj Europske komisije o napretku BiH.

"Na početku godine usvojeni su državni zakoni o popisu stanovništva i državnoj pomoći i to su koraci koji su evidentirani kao pozitivni. Međutim, moram naglasiti da odgovarajuća politička volja u BiH nije odgovorila na ono što je očigledno interes šireg građanstva BiH, a to je da se pridruže Europskoj uniji", naglasio je Sørensen.

Na sastanku europskih dužnosnika i političkih lidera u Bruxellesu u lipnju uspostavljena je Mapa puta i veoma konkretni rokovi koji su političari trebali ispuniti, ali Sørensen podsjeća da ti rokovi nisu ispunjeni.

"Mnogo toga potrebno je uraditi, a većinu tih stvari nemoguće je uraditi bez političkog konsenzusa zbog čega očekujemo od političara da se vrate za sto i da što prije dođu do konsenzusa", naglasio je Sørensen.

Konkretni potezi koje je potrebno implementirati iz Mape puta su već veoma poznati, a to je provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" te uspostava efikasnog mehanizma koordinacije koji će BiH omogućiti da, kada govori o EU pitanjima, govori jedinstvenim glasom.

"Ako BiH ispuni ove uvjete stupit će na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a na osnovu toga BiH će moći podnijeti kredibilnu molba za početak pregovora za pridruživanje Europskoj uniji. Međutim, ako se ne ostvari napredak kada govorio o ova dva pitanja, BiH neće biti u mogućnosti da se nastavi kretati u pravcu EU-a", zaključio je Sørensen.

Ipak, europski dnevni red je mnogo širi od ovoga. U narednih nekoliko godina morat će se raditi na čitavom spletu pitanja iz različitih oblasti, a da bi išta bilo moguće ostvarili potrebna je fiskalna i ekonomska stabilnost zemlje. Uspostava jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH svakako je značajno, a potrebo je i pripremiti određene uvjete da bi se roba mogla izvoziti u EU odnosno Hrvatsku nakon njenog pridruživanju EU.

"EU je BiH stavila na raspolaganje značajna sredstva i postoji veliki paket financijske pomoći za BiH ako političke strukture u BiH odluče da ga prihvate, a tu je i veliki broj ljudi koji su spremni pomoći BiH da napreduje i kreće se prema članstvu u EU, ali bez konkretnih i veoma predanih aktivnosti političara i građana neće biti napretka", istaknuo je Sørensen.

Kada su u pitanju opći uvjeti za sve zemlje koje žele postati punopravne članice, Europska unija fokus stavlja na četiri osnovne oblasti. Prva od njih je ekonomija u kontekstu opće globalne ekonomske krize. Očekuje se od svih zemalja pripremanje i jačanje ekonomskih institucija da se nosi s tim problemima, poput ekonomskog i fiskalnog vijeća.

"Druga oblast je vladavina zakona, a Europska komisija je to stavila u središte svoje politike daljeg proširenja, a sve zemlje koje su na putu ka članstvu u EU moraju pokazi da su spremne ojačati sigurnosni prostor EU. Treće je regionalna suradnja i pomirenje, dobrosusjedski odnosi, a kao četvrta točka navedena je sloboda govora", kazao je Sørensen.

Govoreći o napretku drugih zemalja Sørensen je podsjetio da je ostvaren određeni napredak u zemljama koje su na putu da postanu članice. Hrvatska je na putu da postane punopravna članica od srpnja 2013. godine, Srbija je dobila status kandidata u ožujku, s Crnom Gorom su počeli pregovori, Europska komisija odobrava otpočinjanje pregovora treći put s Makedonijom, pregovori se nastavljaju s Albanijom, a preporučuje se i potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.