Rješenje za tražitelje azila je da se radikalno skrate azilske procedure

Analitičarka Europske inicijative za stabilnost Alexandra Stiglmayer smatra da bi "suspenzija ili ukidanje bezviznog režima za zemlje Zapadnog Balkana bio krivi i nefer potez".

U razgovoru za agenciju Anadolija (AA), Stiglmayer je komentirala zahtjev šest zemalja Europske unije (EU), da se, u slučaju zloupotrebe, državama Zapadnog Balkana ukine bezvizni režim.

Zahtjev u vezi s ukidanjem bezviznog režima podnijele su Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija, Austrija i Luksemburg, a o njemu će se raspravljati 25. listopada na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja EU-a.

"Suspenzijom ili ukidanjem bezviznog režima kaznili bi se milijuni nedužnih ljudi koji bi se opet našli pod viznom režimom, a imao bi i izuzetno negativne političke posljedice, jer bi Europska unija (EU) izgubila veliki dio podrške na Balkanu. Ima sasvim jednostavno i efikasno rješenje: znamo da se kod tražitelja azila sa Balkana radi o ljudima koju su jako siromašni, većinom Romi, ali kod kojih nema osnove za azil. Gotovo svi su odbijeni. Ali, dok je azilska procedura u tijeku, oni imaju smještaj, hranu, odjeću, medicinsku skrb, džeparac itd. Oni idu uglavnom u samo četiri države EU-a. To su Njemačka, Švedska, Belgija i Luksemburg. Te procedure traju nekoliko mjeseci", kazala je Stiglmayer za AA.

Ona dodaje kako balkanski tražitelji azila ne idu u Austriju ili Nizozemsku, iako bi se to moglo očekivati. Pogotovo u slučaju Austrije.

"Beneficije su tamo iste – samo se odluka o azilu donese u roku od tjedan dana. Zato se taj put ne isplati. To znači, rješenje je da pogođene države članice EU-a radikalno skrate azilsku procedure, pa će i problem nestati. Belgija se odlučila na to. Od lipnja se o azilu odlučuje u roku od dva tjedna. Kade se to pročuje među potencijalnim tražiteljima azila, oni će prestati ići u Belgiju. Već sada je u toj zemlji opao broj azilanata. Arogantno i krivo je to što EU od vlada balkanskih država traži da riješe navedeni problem. Oni to ne mogu... Oni ne mogu vaditi Rome iz autobusa na granici, to bi bila etnička diskriminacija. A poboljšanje njihovog statusa u društvu i materijalnog položaja je dugoročan projekt", istaknula je Stiglmayer.

Stiglmayer je također kazala da Hrvatsko pristupanje EU-u nije u opasnosti.

"To je jučer potvrdio njemački ministar vanjskih poslova Westerwelle. U prosincu prošle godine Njemačka, kao i ostalih 26 država članica EU-a, složile su se oko članstva Hrvatske u EU-u i potpisali su pristupni ugovor. Toga se moraju držati ako ne žele ispasti totalno neozbiljni. Naravno, Hrvatska mora i dalje raditi na tome da ispuni sve zahtjeve koji proizlaze iz pristupanja i članstva, ali pretpostavljam da će to napraviti", zaključila je Stiglmayer.