Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka s ciljem ispitivanja aktivnosti institucija na osiguranju pretpostavki za efikasnu zaštitu od požara i vatrogastvo, priopćeno je iz tog ureda.
Revidirano je 12 subjekata - Federalna uprava civilne zaštite i šest uprava iz Posavske županije, Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanske županije, Zapadnohercegovače županije i Kantona Sarajevo, kao i pet službi civilne zaštite gradova Orašje, Zenica, Mostar i Ljubuški te Općine Travnik.
Vremenski obuhvat revizije bio je period 2022-2024. godine, uz korištenje dostupnih podataka za 2025. godinu.
Revizija je pokazala da nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno funkcioniranje sustava zaštite od požara i vatrogastva.
Federalne i županijske uprave civilne zaštite, kao i službe civilne zaštite iz uzorka nisu osigurale redovnu izradu i ažuriranje planskih dokumenata, navodi se u priopćenju.
Kao posljedica toga, postojeće procjene ugroženosti i planovi zaštite od požara sadrže zastarjele podatke i ne obuhvaćaju aktualne rizike i mjere za njihovo otklanjanje.
Izostalo je donošenje godišnjih provedbenih planova i izvještaja o njihovoj realizaciji, što onemogućava praćenje napretka u realizaciji mjera iz planskih dokumenata.
Aktivnosti na osiguranju ljudskih kapaciteta potrebnih za efikasno reagiranje u slučaju požara nisu bile dovoljne. Nedostaju procjene potreba za ljudskim kapacitetima profesionalnih vatrogasnih jedinica, dok sistematizirana radna mjesta nisu popunjena u skladu s pravilnicima o unutarnjoj organizaciji.
Organi civilne zaštite iz uzorka nisu provodili redovne stručne obuke profesionalnih vatrogasaca. Također, dobrovoljni vatrogasci često nisu dostupni u punom kapacitetu niti imaju redovne obuke, što dovodi u pitanje njihovu spremnost za hitne situacije.
Poseban izazov je nedostatak kapaciteta za inspekcijski nadzor, zbog čega brojni nedostaci u sustavu zaštite od požara ostaju neotklonjeni.
Nedostatak sustavnog planiranja i procjene potreba za tehničkom opremljenošću, uz nisku realizaciju planiranih javnih nabavki, dovodi do nedovoljne opremljenosti vatrogasnih jedinica.
Prosječna starost vatrogasnih vozila je oko 24 godine, dok su neka stara više od 40 pa čak i 60 godina, što ozbiljno utiče na efikasnost intervencija.
Nepostojanje održivog modela financiranja tehničkih kapaciteta dodatno ograničava dugoročno jačanje kapaciteta potrebnih za efikasno djelovanje profesionalnih vatrogasnih jedinica.
Na osnovu nalaza revizije, Ured je dao preporuke za unapređenje planiranja, jačanje ljudskih kapaciteta te poboljšanje tehničke opremljenosti vatrogasnih jedinica. Unapređenjem stanja u ovoj oblasti moguće je ostvariti značajnu dodanu vrijednost kroz zaštitu života, zdravlja i imovine ljudi, smanjenje materijalnih gubitaka i očuvanje prirodnih resursa, stoji u priopćenju.
