Potres će ostaviti i psihološku štetu, potrebna je dugotrajna pomoć

Osim materijalne, razoran potres donijet će psihološku štetu stanovništvu. Očekuje se razvoj PTSP-a, anksioznih i depresivih poremećaja, ističe psihologinja Anita Lauri Korajlija koja drži da Vlada mora organizirati dodatnu, dugotrajnu psihološku pomoć unutar zajednice.

Razoran potres od prije dva tjedna pogodio je stanovništvo Sisačko-moslavačke županije, ali i drugi put u kratko vrijeme stanovnike Zagreba i okolice.

Lauri Korajlija, izvanredna profesorica Odsjeka za psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u razgovoru za Hinu ističe da strah od potresa nije nužno proporcionalan nastaloj materijalnoj šteti - psihičke posljedice trpe i oni u epidentralnom području, kao i u Zagrebu.

PTSP ponekad razvije i preko 80 posto stanovništva

Dosadašnja psihološka istraživanja utjecaja prirodnih katastrofa na mentalno zdravlje pokazala da takvi događaji ostavljaju brojne psihičke posljedice.

Zabilježeno je da se u nekim zajednicama 15 pa čak do preko 80 posto stanovništva razvije posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ovisno o tome koliko je potres bio razoran, materijalnim štetama, ljudskim žrtvama, ali i individualnim karakteristikama.

Kaže da na potresom pogođenom području psiholozi u prvom redu očekuju pojavu PTSP-a, anksioznih poremećaja, depresivnosti te porast korištenja psihoaktivnih sredstava i alkohola.

Uz to, simptomi akutnog stresa nakon preživljene traume javit će se naročito kada trenutni val solidarnosti utihne, jer prirodne katastrofe, navodi, vrlo su slične slučajevima smrti u obitelji.

“U prvih nekoliko dana, ožalošćenima svi pomažu, svi su tu, ali oni na kraju ipak ostanu sami”, uspoređuje.

Dodaje da bi Vlada već sada trebala strateški planirati, te zaposliti i osigurati dodatnu psihološku podršku, a kada se jednom kuće i škole obnove, da je psihološka pomoć dostupna unutar zajednice, u svakoj školi, domu zdravlja i bolnici.

“Sasvim sigurno znamo da će ta zajednica trebati veću psihološku brigu nakon ovih događaja, i to ne samo nekoliko tjedana nego dulje”, ustvrdila je.

Pročitajte još

Cim za Petrinju

Život nakon potresa bit će trajno promijenjen

Upitana hoće li se tim stanovnicima, koji trenutno brinu gdje će spavati i jesti, život ikad vratiti u normalu, istaknula je da je potresom pogođeno područje jedna vrlo ranjena zajednica, kojoj će život nakon potresa biti trajno promijenjen.

“Koliko god i kada god se grad i domovi obnove, to će biti drugačije okruženje i drugačija zajednica” poručuje, dodajući da je trenutno vidljiva velika solidarnost s ljudima u Sisačko-moslovačkoj županiji, ali da će se u jednom trenutku, ta solidarnost iscrpiti.

Za povratak u život potresom pogođenih stanovnika, od iznimne je važnosti da se kuće zaista obnove i da to budu pravedni sistemi, “da nešto naučimo iz ranijih pogrešaka”, govori.

“Vrlo je važno da Vlada preuzme taj dio. Ukoliko se to ne dogodi, stanovnicima će se javiti osjećaj nepravde, da su zaboravljeni, da im se puno obećava, što može izazvati cijeli niz dodatnih psiholoških problema”, kaže psihologinja.

Nesanica, beznađe, strah

Lauri Korajlija jedna je od stručnjaka koja ovih dana građanima, preko besplatnih telefonskih linija Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva pruža psihosocijalnu pomoć.

Linije, koje su otvorene radi utjecaja pandemije na mentalno zdravlje, posljednjih dana zvone zbog posljedica potresa, a ova psihologinja dežurna je na broju koji je predviđen za zagrebačko područje.

Ističe da traže pomoć oni koji nakon potresa, uz koktel neugodnih emocija, straha od potresa, osjećaja beznađa, tuge, bezvoljnosti, najčešće imaju i probleme sa spavanjem.

“Neki imaju osjećaj da se oni tresu, da se tlo trese. Neki razvijaju specifična ponašanja - spavaju u dnevnom boravku odjeveni, s ruksakom pored vrata, no svi ti simptomi normalna su i očekivana reakcija na nenormalne situacije”, ističe psihologinja.

Kaže da se ti, i ostali simptomi, poput tjelesne uznemirenosti, nestabilnog raspoloženja, napetosti, zabrinutosti, depresivnosti, ulaze u definiciju simptoma akutnog stresa koji su normalni i očekivani.

Pomoć potražiti ako se uznemirenost ne smiri

Potres je trauma, a ta normalna reakcija na stres ima svoj “rok trajanja” koji može postojatii i višeod dva tjedna nakon potresa, pa čak i do mjesec dana. Korajlija kaže da je važno da se potom uznemirenost postupno smanjuje.

“Ako ljudi primijete da kroz ta tri, četiri tjedna nije došlo ni do kakvog smanjenja, da je uznemirenost visoka i istog intenziteta cijelo vrijeme, onda je vrijeme da potraže pomoć”, kaže.

Dodaje da se sada ne može reći da bismo do 1. veljače svi trebali biti dobro, jer je teško utvrditi koji je događaj nekome bio traumatičan - potres od 29. prosinca ili naknadni potresi koji dodatno uznemiruju ljude.

“Trajat će”, govori navodeći primjer da su nakon prvog potresa u ožujku, neki Zagrepčani tek u prosincu raspakirali torbu pripremljenu u slučaju potresa, pa je onda došao novi potres.

Neke je Zagrepčane ovaj potres izbezumio

Lauri Korajlija smatra da je generalno, za sve koji su pogođeni potresom, otegotna okolnost što su se ti traumatski događaji dogodili u pandemiji, na već akumulirani stres od prilagodbe novome načinu života.

Primjećuje i kako su u razgovorima, neki ljudi iz Zagreba priznali da su se s prvim potresom dobro nosili, a da ih je ovaj od 29. prosinca, potpuno izbezumio.

“Sada za psihološku pomoć zovu i ljudi iz novijih zgrada, gdje se nije dogodila materijalna šteta. Dio ljudi zaista kaže da im je sad bilo strašnije nego onda, a mislim da je velika stvar u činjenici da se retraumatizacija jako brzo dogodila”, poručuje.

Iako iz Hrvatske ljekarničke komore ističu da ne postoje objedinjeni javni podaci o broju izdanih lijekova za smirenje, Lauri Korajlija smatra da je uporaba tih sredstava u posljednja dva tjedna zasigurno porasla.

Lijekovi za smirenje

“Njihova je upotreba sada zasigurno porasla, ali ja to ne vidim kao znak slabosti. Ako postoji mehanizmi umirivanja i pomoći, a to zaista jesu lijekovi za smirenje, onda nema razloga da ljudi ne koriste, nema ništa loše u tome da ako ljudi ne mogu spavati, uzmu lijek, jer nesanica također ostavlja posljedice”, napominje.

Ipak, kaže da je problem što se dio tih lijekova nalazi u kućnim ljekarnama, pa je iznimno važno da se prije uzimanja, ljudi posavjetuju s liječnikom, ljekarnikom, a ne sa susjedom ili drugom nestručnom osobom.

Brojevi linija za psihološku pomoć dostupni su ovdje, a podršku, osim HPK i HPD-a, pružaju Crveni križ i drugi. Lauri Korajlija, koja sudjeluje i u istraživanju utjecaja pandemije na stanovništvo, zaključuje da će samo zbog posljedica pandemije, oko 20 do 30 posto stanovništva u Hrvatskoj imati psihološke posljedice, a taj će postotak nakon ovog potresa, zasigurno biti i veći.