Oko 200.000 žrtava torture u BiH bez zaštite i prava?

Udruženje "Vive žene", u suradnji sa četiri partnerska udruženja organizirati će od 15. studenog do 31. studenog akciju potpisivanja peticije za podršku donošenju državnog zakona o zaštiti žrtava torture.

Predsjednik Saveza udruženja logoraša Tuzlanske županije Jasmin Mešković ističe kako će se ta akcija provoditi na teritoriji cijele BiH u namjeri da predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti na nivou BiH i drugim nivoima ubjede u potrebu donošenja državnog zakona o pravima žrtava torture.

- Bivši logoraši su jedina kategorija proizišla iz proteklog rata, koji nemaju zakonsko uporište na nivou BiH, kazao je.

Precizira kako se u dva navrata pokušalo usaglašavanje tog zakona, ali je kaže izostala suglasnost entiteta. U oba navrata, Brčko Distrikt dao je jedini suglasnost za prihvaćanje rješenja takvog zakona.

- Nadamo se kako ćemo sad, našim jačanjem i pokretanjem tužbi u nadležnim sudovima za nematerijalnu odštetu, entitete prisiliti da daju suglasnost. Imamo određenih naznaka kad je u pitanju Federacija BiH da bi takav zakon mogao doći u proceduru na nivou BiH, kazao je.

Mešković ističe da je prijedlog zakona o pravima žrtava torture dostavljen nadležnom ministarstvu, a sada je na institucijama u BiH da ga upute u proceduru.

Predstavnik Hrvatske udruge logoraša domovinskoga rata u Županiji središnja Bosna i potpredsjednik Udruge logoraša FBiH Anđelko Kvesić mišljenja je da država za njih mora osigurati određena prava jer se, kaže, na to obvezala i potpisivanjem međunarodnih sporazuma o zaštiti ljudskih prava.

Predsjednik Regionalnog udruženja logoraša iz Višegrada Dragiša Andrić kaže da je Zakon o civilnim žrtvama rata RS, koji je trenutno na snazi, nepovoljan i "čak diskriminirajući za civilne žrtve rata".

- Napravljen je tako da, bez obzira na to što su prošle komisiju, od žrtava traži dokumentaciju iz vremena događanja odnosno ne stariju od godinu dana. Većina članova udruženja kojem pripadam su raseljene osobe i nisu uspjeli sačuvati niti imovinu, a kamoli neka dokumenta, ističe on.

Smatra kako bi im usvajanje tog zakona vratilo nadu i vjeru da će ostvariti svoja prava.

Suzdina Bijedić iz Udruženja "Viva žene" ističe da žrtve torture i njihove obitelji teško žive i uglavnom nemaju pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, niti pravo na rehabilitaciju i reparaciju.

- Ljudi nastoje i daju sve od sebe da ubijede državu da izvrši ono što je ona zapravo obvezna uraditi. To se pitanje mora riješiti, ja u to vjerujem, kaže ona.

Kategorija žrtve torture podrazumijeva bivše logoraše iz prethodnog rata, ali i žrtve torture sadašnjeg sustava. Dakle, to su svi, bez obzira na starost i spol, koji su bili izloženi nehumanom, ponižavajućem i degradirajućem ponašanju. U BiH nema formalnih podataka o broju tih osoba. Prema neformalnim statistikama, u BiH ima oko 200.000 žrtava torture odnosno njihovih članova obitelji.

Udruženje građana "Vive žene", u suradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH provodi projekt "Zajedno protiv torture u BiH - Mreža" koji financira EU iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć. Cilj je osnaživanje udruženja koja rade sa žrtvama torture da bi bili sposobni odgovoriti potrebama žrtava, te zastupati uspostavu prava za njih i sudjelovati u kreiranju politika.

Projekt se realizira u suradnji sa Savezom logoraša u BiH, Hrvatskom udrugom logoraša domovinskog rata u Županiji središnja Bosna, Savezom udruženja logoraša TK-a i Udrugom zatočenih - Udruženje logoraša Brčko Distrikta, a pridružila su im se i udruženja iz RS-a.