BiH: Napadnuto 50 novinarki zato što su žene i što rade svoj posao

Sloboda medija je srž demokracije i slobodnog društva, a novinari predstavljaju savjest društva i branitelje ljudskih prava jer propagiraju slobodu govora. Međutim, novinari u Bosni i Hercegovini su konstantno izloženi napadima i pritiscima svih vrsta - fizičkim, financijskim te psiho-socijalnim, što su zločini čije se nekažnjavanje mora okončati.

To su neki od zaključaka s današnje pres-konferencije održane u Sarajevu povodom 2. studenog, Dana UN-ove borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, koju su organizirali organizacija Civil Rights Defenders i Udruga BH novinari.

Danas je, između ostalog, najavljen i rad Fonda za obranu novinara pred sudovima u slučajevima tužbi za klevetu, krivičnih djela prema novinarima i medijima te kršenja radnih i socijalnih prava medijskih djelatnika.

BiH 65. od 85 država

Veleposlanik Švedske u BiH Anders Hagelberg jasno je istaknuo da prijetnje i napadi na novinare nisu samo zločin protiv jedne osobe već prijetnja demokraciji, društvu i njegovom napretku.  

Ocijenio je da je u BiH u pogledu slobode medija tijekom posljednjih godina došlo do nekih poboljšanja, ali da se, ako se ima u vidu da je BiH u ovom kontekstu na 65. mjestu od ukupno 85 država, onda izvodi zaključak da se ova situacija mora mijenjati.

Napomenuo je da u pogledu slobode medija prošle godine Nizozemska bila na 2. mjestu u svijetu, ove godine to je Švedska, a trenutno najveću slobodu ostvaruju mediji u Norveškoj, koja je na 1. mjestu.

Švedski veleposlanik je kazao da je za njegovu zemlju sloboda medija od izuzetnog značaja, ali i za lidere svih ostalih zemalja u svijetu, jer je to uvjet za razvitak jedne države.

Stoga se, poručio je, svi zajedno moramo zalagati za prava medija i boriti protiv prijetnji i napada na njih.

Zločin treba kazniti

Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u BiH Reinout Vos potcrtao je da se nekažnjavanje svih zločina mora okončati - zločina protiv novinara, ratnih zločina, zločina protiv integriteta kao što je korupcija ili govor mržnje.

Također, istaknuo je da se novinari moraju zaštititi u svakom trenutku te da, ukoliko su napadnuti, onda se radi o zločinu koji se mora procesuirati.   

Nizozemski veleposlanik mišljenja je da BiH ima jaku tradiciju slobode medija, ali da čak i ovdje novinari nisu uvijek sigurni te je naveo primjer novinara Dragana Bursaća iz Banje Luke, koji je dobivao prijetnje smrću zbog posla kojim se bavi.

Zaključio je da su novinari zaštitnici temeljnih sloboda, kao što je demokracija, te da stoga moraju biti zaštićeni.

Predstavnica Civil Right Defenders u BiH Ena Bavčić podsjetila je da ova organizacija posljednjih 20 godina podržava slobodu govora, pristup informacijama te vladavinu zakona u BiH, ali i u regiji.

Novinari iznose žalbe

''Od 2006. godine, uz pomoć projekta SIDA-e i Švedske preusmjeravamo i financijsku podršku BH novinarima'', pojasnila je, dodavši da su BH novinari njihov partner koji doprinosi razvoju slobode govora u BiH.

Ocjena Bavčić je da se situacija od 2006. godine pa do sada mnogo promijenila, jer danas postoji mnogo veći broj novinara koji su spremni javno iznijeti svoje žalbe i ne žele sakriti svoj identitet.

''To je jako veliki uspjeh BH novinara i našeg rada, jer smo konačno došli do tog nivoa da novinari shvate da se trebaju javno boriti za svoja prava'', kazala je.

Naglasila je da su novinari branitelji ljudskih prava zbog toga što u javnost iznose probleme i izazove zajednica i građana, a zbog čega su često izloženi raznim prijetnjama.

Zaključila je da je i dalje potrebno izlaziti u javnost s problemima s kojima se mediji suočavaju u svom radu te tražiti pravdu i vladavinu zakona.

Novinari ugroženi

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković upozorio je da su novinari ugroženi iz svih pravaca - ekonomskih, političkih i sigurnosnih.

On je mišljenja da se broj, intenzitet i vrsta napada na novinare od 1997. godine do danas stalno mijenja te da je nekada manji ili veći, ali da su napadi konstantni.

Za statistike i podatke Linije za pomoć novinarima u BiH kazao je da su sumorni.

''Nisam optimist da će se stanje poboljšavati, jer da se stanje u odnosu na 1997. godinu popravilo, onda današnji skup ne bi bio ni održan'', kazao je Divković, istaknuvši da je osim novinara, potrebno zaštiti i njihove zaštitnike.

Neki od predstavnika medija u BiH, novinarka iz Centar za istraživačko novinarstvo Selma Učanbarlić te osnivač i vlasnik portala "Moja Hercegovina" Dragiša Sikimić na današnjoj pres-konferenciji iznijeli su svoja negativna iskustva, budući da su bili žrtve verbalnih napada i pritisaka.

Nema pravila - svi napadaju

Nakon toga, novinarima se obratila i generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić koja je napomenula da se među onima koji napadaju novinare nalaze predsjednici država, premijeri, ministri, vlasnici medija, parlamentarci te vjerski velikodostojnici, ali i kolege novinari.

''Nema pravila u BiH, novinare napada kada god tko stigne i kada želi '', konstatirala je Rudić.

Kako je rekla, posljedice toga su opća nesigurnost i strah, samocenzura i cenzura te potkopavanje temeljnih vrijednosti demokracije.

Navela je podatke po kojima je u periodu od 2006. do 2017. godine registriran 91 slučaj napada na novinare, prijetnji smrću te ugrožavanja imovine medija.

Kao ono što je posebno zabrinjavajuće izdvojila je činjenicu da je u posljednje tri i pol godine bilo napadnuto 50 novinarki, "zato što su žene i što su obavljale svoj novinarski zadatak".

Kao neka od rješenja za napade i prijetnje novinarima navela je ombudsmena za medije, istrage i pravne postupke u svim slučajevima ugrožavanja sigurnosti i medija, profesionalnost i učinkovitost pravosuđa, efikasno reagiranje institucija na napade, političke pritiske i diskriminacije te jačanje novinarske solidarnosti i suradnje.