Ne zna se gdje je završilo više od pola donacija za poplave!

Ni nakon više od godinu dana nakon poplava i dalje ne postoje točne, na činjenicama utemeljene informacije o utrošku doniranih sredstava, kao ni lokacije svih donacija, navodi se u izvještaju mreže nevladinih organizacija Brana, koji je predstavljen danas u Sarajevu.

Naime, poplave koje su 2014. godine pogodile BiH uzrokovale su štete i gubitke u ukupnom iznosu od 3.972.892.075,55 KM što predstavlja 15 posto ukupnog BDP-a naše zemlje. Na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu u srpnju 2014. godine, obećano je 1.580.472.698,85 KM. Od ovog iznosa, 1.307.865.000,00 KM ili oko 83 posto sredstava su krediti, dok donirana sredstva iznose 272.562.698..85 KM što je približno 17 posto ukupno obećanih sredstava.

Isplaćeno 37,5 posto

U odnosu na odobrena sredstva (1.316.724.167,85 KM) do sada je za BiH isplaćeno 37,5 posto ili 494.186.189,25 KM, od čega su 228.011.189,25 KM donacije, a 266.175.000,00 KM kreditna sredstva. Od 38 donatorskih organizacija koje su obećale pomoć za sanaciju posljedica poplava njih 28 je uplatilo određena sredstva, dok 10 donatora s konferencije u Bruxellesu još uvijek nisu uplatili obećanu pomoć.

Mreža 'BRANA' do sada je ukupno locirala 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i institucija BiH, što predstavlja značajan korak u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja.

''Ukupno promatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 54% ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo popise krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, popise izvođača radova, implementatora i nadležnih općina dok za preostalih 46% nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji, odnosno za ova sredstva postoje podaci na razinama nadležnih entitetskih i županijskih institucija'', navodi se u izvještaju.

Donacije transparentnije

Što se tiče podataka o utrošku sredstava za koje su donatorske organizacije pružile podatke, može se reći da se za 90% ovih sredstava zna gdje i na koji način su utrošena.

''Za njih posjedujemo popise krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih općina dok za preostalih 10% nemamo sve podatke o njihovoj realizaciji, jer su to, najčešće projekti koji su još uvijek u fazi realizacije, odnosno za ova sredstva postoje podaci na razinama nadležnih entitetskih i županijskih institucija'', navodi se u izvještaju.

Kao primjere dobrih praksi institucija izdvojeni su izvještaj Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH te Crveni križ Federacije BiH, koji je jasno naznačio sredstva koja su odvajana.

''Iz dosadašnjeg istraživanja, može se zaključiti da transparentnost institucija vlasti, ukupno promatrano, a vezano za proces obnove od poplava, nije na zadovoljavajućoj razini. Za tek 54% od ukupno realiziranih sredstava preko institucija vlasti, znamo točno gdje i na koji način su utrošena'', navodi se u Izvještaju i dodaje kako ozbiljan problem predstavlja činjenica da na razini institucija ne postoji sustav unificiranog izvještavanja o utrošenim sredstvima u procesu obnove.

Nezadovoljnici

Istovremeno, značajan dio izvještaja dobivenih od institucija ne nudi informaciju o vrsti i lokaciji donacija, te ne navodi krajnje korisnike, što najčešće onemogućava dalju provjeru podataka.

''Jedan od najvećih identificiranih problema u procesu dodjele pomoći jeste nedovoljna informiranost građana o mogućnostima za dobivanje pomoći, otvorenim javnim pozivima, te uvjetima konkuriranja na pozive'', navodi se i ističe kako je posljedica ovoga da većina građana, koja je uslijed propuštanja rokova za konkuriranje za pomoć, bez nje ostala i zbog toga najčešće krivi lokalnu vlast, uz uvjerenje da se radi o zloupotrebi.

U izvještaju se navodi i kako je većina korisnika donacija, njih 95 posto, iskazala je zadovoljstvo dobivenom pomoći. Među korisnicima koji nisu bili zadovoljni najviše je poljoprivrednika koji kao razlog svog nezadovoljstva navode neadekvatnu ili nedovoljnu pomoć, te obvezu plaćanja PDV-a na vrijednost dobivene donacije; i korisnici rekonstruiranih kuća, koji su bili nezadovoljni izvođačima radova, najčešće zbog sporosti i loše kvalitete izvedenih radova.