Tijekom 2025. godine u Mostaru je zabilježeno desetak sukoba koje policija povezuje s navijačkim skupinama, što je među građanima izazvalo zabrinutost za sigurnost. Stručnjaci upozoravaju da se uzroci nasilja ne nalaze samo u sportskim rivalstvima, nego u dubljim društvenim problemima, uključujući nefunkcionalan obrazovni sustav i postratne društvene rane.
Prema riječima Ilijane Miloš, šefice Odsjeka za odnose s javnošću Uprave policije MUP-a HNŽ-a, policija kontinuirano prati situaciju i djeluje u skladu sa zakonom.
"U posljednje vrijeme, kroz 2025. godinu, zabilježeno je desetak prijava na temelju kojih postoje indicije da se radi o sukobu između navijačkih skupina. Prijave su evidentirane i proslijeđene nadležnom Županijskom tužiteljstvu u Mostaru", kazala je Miloš.
Dodala je da policijski službenici, pod nadzorom tužitelja, poduzimaju potrebne mjere radi identifikacije nepoznatih počinitelja kaznenih djela i prekršaja.
"Unatoč ograničenim kadrovskim kapacitetima, policija osigurava stalnu prisutnost službenika na području grada, raspoređujući ih prema sigurnosnim prioritetima kako bi se spriječila kaznena djela i zaštitila imovina i životi građana", pojasnila je Miloš.
Psiholog Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, ističe da huliganizam u Mostaru nije izoliran fenomen, nego simptom šireg društvenog problema.
"I Mostar i Bosna i Hercegovina iznimno su plodno tlo za izazivanje raznih sukoba, osobito na navijačkoj i nacionalističkoj osnovi. Nažalost, ima onih kojima nered odgovara, a naše sigurnosne strukture očito nisu u potpunosti spremne nositi se s tim izazovima", kazao je Romić.
Dodao je da problem ima korijene u obiteljskim, obrazovnim i političkim strukturama društva. "Obitelj sve teže odgaja mlade sa zdravim pristupom životu, društvo je još uvijek poratno, a politika često pogoduje neredu. Ljudi su prepušteni ekonomskoj nesigurnosti i lako upadaju u devijacije", rekao je.
Romić smatra da stanovnici Mostara imaju opravdan osjećaj nesigurnosti. "Čovjek ne može biti siguran jer ne zna kad će izbiti sukob i kad može biti pogođen. Agresivnost je postala način izražavanja, a navijačke skupine se s njom često poistovjećuju. Srećom, do sada nije bilo smrtnih ishoda, ali bojim se da bi moglo doći i do toga", upozorio je.
Posebno se osvrnuo na obrazovni sustav koji, prema njegovim riječima, ne ispunjava svoju odgojnu funkciju. "Naš je obrazovni sustav podijeljen po nacionalnoj osnovi, što dodatno stvara podjele i doprinosi devijacijama u ponašanju mladih. Umjesto da odgaja i povezuje, on proizvodi razdvojenost i nezainteresiranost", istaknuo je.
Unatoč povremenim incidentima, Miloš ocjenjuje da je sigurnosno stanje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zadovoljavajuće. "Policija provodi niz preventivnih aktivnosti i surađuje s drugim agencijama u BiH. Trenutačno nema pokazatelja koji bi ukazivali na postojanje izravne ugroze sigurnosti u većem opsegu", kazala je.
Romić ipak izražava oprezni optimizam, vjerujući da će društvo s vremenom sazreti i razviti veću svijest o nenasilju. "Volio bih biti optimističniji, ali barem mali optimizam imam jer vjerujem u proces razvoja svijesti. Taj proces, iako spor, podrazumijeva i nadu i promjenu ponašanja", zaključio je Romić.
