Stručnjaci u Mostaru: Nastavno osoblje prvo treba reagirati na vršnjačko nasilje i ne šutjeti

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas je započela IV. Međunarodna znanstvena konferencija "Dijete u fokusu – obitelj u društvenim promjenama", u suorganizaciji s Pravnim fakultetom u Osijeku. Konferencija, koja traje danas i sutra, okupila je domaće i međunarodne znanstvenike, stručnjake i praktičare iz područja društvenih znanosti s ciljem rasprave o položaju obitelji i djeteta u kontekstu suvremenih društvenih promjena.

Rad s obiteljima

Sudionici kroz izlaganja, plenarna predavanja i panel rasprave razmjenjuju spoznaje, rezultate istraživanja i iskustva, nastojeći unaprijediti znanstveni i stručni doprinos podršci obiteljima u suočavanju s izazovima današnjeg društva.

Na konferenciji sudjeluje doktorica znanosti Gordana Horvat s Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, izlagačica na konferenciji koja je istaknula važnost teme ove konferencije.

"Današnja konferencija izuzetno je važna. To je međunarodna znanstvena konferencija koja se odnosi ustvari na dijete koje nam je u fokusu socijalnog rada i u fokusu rada s obitelji. Tema koja će nam danas ustvari malo više reći o tome kako danas raditi s obiteljima, kako se obitelji suočavaju sa izazovima koje se mijenjaju na svakodnevnoj bazi. Kako socijalni rad može odgovoriti na potrebe obitelji i potrebe djeteta, kako zaštititi obitelj, kako pružiti nekakve nove metode rada, kako s obiteljima možemo raditi na puno učinkovitiji način i nadam se da ćemo čuti puno zanimljivih i drugih izlagača koji će, osim ove glavne i uvodne teme, nama dati nekakav širi okvir, što pravni, što iz područja socijalnog rada da razumijemo bolje kako pristupiti razvit nove pristupe, ustvari u socijalnom radu", istaknula je Horvat.

Odgovor na društvene promjene

O ulozi samog studija socijalnog rada i značaju konferencije govorio je docent Marijan Tustonja, tajnik studija socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

"Danas ću malo više se osvrnuti na postojanje studija kao negdje cjelovitog sustava unutar Filozofskog fakulteta, osnovan prije osamnaest godina. Evo ove godine bilježimo naše punoljetnost, no iznjedrili smo veliki broj kompetentnih stručnjaka i negdje na tragu toga da bi se zadovoljila komponenta stručnosti. U toj fazi trebamo dati i ovu komponentu znanstvenosti. Upravo ovakve stvari, poput konferencija koje se organiziraju na Filozofskom fakultetu u organizaciji različitih studija, tako i sami studij socijalnog rada bilježi svoju znanstvenosti kroz konferencije koje pokreće. 'Dijete u fokusu' četvrta je, već tradicionalna konferencija koja ima za cilj svake dvije godine dati određeni odgovor na društvene promjene koje se događaju u samome društvu. Ove godine imamo čast da to daje u partnerstvu organizirano sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te je zajednički cilj produkt dati odgovore na pitanja društvenih promjena u kontekstu obitelji u trenutnom razdoblju", osvrnuo se Tustonja.

Nastavio je kako teorija i praksa u socijalnom radu moraju ići ruku pod ruku.

"Gledajte, kako uvijek kažem bez teorije nema prakse, ali bez znanstvenog udjela u biti znanstvenog produkta koji znanstvenici daju praksa ne može, tj. ne može. Mi negdje pospješuju njihovu uspješnost u svakodnevnom radu. Praksa se temelji na izravnom radu s korisnicima, mi s druge strane, kroz akademsku zajednicu istražujemo fenomene koji se događaju u samome društvu i gdje kroz svoje publikacije, radove, knjige koje izdajemo kao akademska zajednica nastojimo dati našim kolegama u struci smjernice za rad sa svim ovim skupinama koje su zastupljene unutar struke socijalnog rada općenito", dodao je Tustonja.

Pomaci su vidljivi

Tajnica konferencije, asistentica Nikol Bogdan s Pravnog fakulteta u Osijeku, naglasila je važnost suradnje i same teme.

"Bili smo partneri u organizaciji ove konferencije i to nam je bila velika čast. S obzirom da smatramo da je ova konferencija od velikog značaja, osobito jer stavlja u fokus obitelj koja se trenutno susreće sa stvarno brojnim promjenama ovog suvremenog života od razvoja digitalnog svijeta pa do promjena u obiteljskim strukturama, tako da je nama ova tema kao studij socijalnog rada u Osijeku osobito važna i velika nam je čast zaista bila sudjelovati u organizaciji ove konferencije. Pa ono što mogu reći na našim prostorima da ja iskreno vidim lijepe pomake. Mislim da roditelji postaju sve svjesniji izazova s kojima se djeca danas susreću, osobito vezano za taj dio digitalnih kompetencija. Sama sam ju kada sam djelovala i volontirala u praksi vidjela kako su roditelji sve više zainteresirani za život djece, da se sve više nastoje aktivno angažirati u tom dijelu. Naravno da i dalje postoje izazovi s kojima se moramo suočavati, da se promjene događaju brzo pa roditelji dosta često u tom dijelu nekada ne uspiju pravovremeno reagirati, ali se vidi da se stvarno događaju neke pozitivne promjene. Stručnjaci nastoje informirati roditelje i druge članove obitelji, tako da definitivno se može još raditi nekim pozitivnim promjenama, ali pomaci se mogu vidjeti", rekla je Nikol Bogdan.

Bogdan je na kraju dala i komentar na nedavne slučajeve vršnjačkog nasilja, naglasivši važnost reakcije nastavnog osoblja.

"Pa svakako u tom dijelu roditelji naravno, imaju potrebu zaštititi svoju djecu od bilo kakvog oblika vršnjačkog nasilja. Ono što je u tom dijelu smatram da je dosta važno jest pravovremena reakcija nastavnog osoblja i drugog osoblja profesionalno koje rade unutar škola, jer u kontekstu te strukture bi bilo osobito važno jer oni su ti koji prvi vide vršnjačko nasilje. Oni su prvi koji trebaju reagirati na to i ne šutjeti u tom smislu i tako da mislim da je zapravo na samim profesionalcima unutar škola dosta velika odgovornost da na to na vrijeme reagiraju i na taj način spriječe vršnjačko nasilje. Mislim da djeca dosta uče po primjeru ponašanja roditelja i mislim da kada bi roditelji prvi počeli možda govoriti o nekakvim svojim osjećajima, nekakvim svojim doživljajima, stvari otvoreno sa djecom, da bi s vremenom sigurno djeca počela takav otvoreni način komunikacije davati i njima. Tako da mislim da prvenstveno svojim primjerom pokazati kako se oni nose s izazovima, otvoreno reći: sada ja imam taj izazov, tako i tako se osjećam zbog tog izazova. Onda će vjerojatno djeca slijediti taj primjer", naglasila je Bogdan.

Konferencija se nastavlja i sutra uz plenarna predavanja i tematske rasprave, s naglaskom na jačanje znanstvene i stručne podrške obitelji i djeci u suvremenim društvenim okolnostima.