Lokalnom vlašću nezadovoljno više od dvije trećine građana

Centar za humanu politiku proveo je anketno istraživanje o lokalnim problemima i analizu dostavljenih izbornih programa kandidata za načelnike Prijedora, Banjaluke, Gradiške, Bijeljine, Foče, Trebinja, Istočne Ilidže, Centra Sarajevo, Novog Grada Sarajevo, Novog Sarajeva, Livna, Travnika, Zenice i Tuzle, koje je pokazalo da je lokalnom vlašću nezadovoljno više od dvije trećine građana. 

U odnosu na odabrane općine, nešto više nezadovoljnih lokalnom vlašću je u Trebinju, Travniku, Zenici, Livnu, Centru Sarajevo i Banjoj Luci. 

Najveći lokalni problem i potreba za građane u odabranim općinama i gradovima je nedovoljan lokalni razvoj i nezaposlenost, a zatim korumpirana lokalna vlast, nezadovoljstvo radom mjesnih zajednica, loše i netransparentno upravljanje lokalnim proračunom i imovinom, nekonzultiranje građana prilikom donošenja značajnih odluka i zapostavljeno selo. 

Ostali veći lokalni problemi i potrebe građana su nezadovoljavajuće stanje u oblastima izgrađenosti i održavanja lokalnih cesta i ulica, informiranja o radu lokalne vlasti, socijalne zaštite, javnog prijevoza, rada lokalne inspekcije, kulture, sporta, stranačkog zapošljavanja, održavanja čistoće i lokalne uprave. 

Najviše lokalnih problema za koje se izjasnilo više od polovine građana, imaju Trebinje, Livno, Istočna Ilidža i Novi Grad Sarajevo, a zatim Foča i Travnik. 

Za 95 posto građana izborni programi su važni i potrebni, a utvrđeno je da pred ovogodišnje lokalne izbore u BiH izborne programe ima oko 30 posto kandidata za načelnike općina i gradova i svaki peti kandidat za načelnika, koji je trenutno na vlasti. 

Samo 14 posto obećanja u izbornim programima usklađeno je s potrebama građana, a najviše usklađenih obećanja u dostavljenim izbornim programima sa potrebama građana imaju kandidati za gradonačelnike Trebinja i Banje Luke. 

Većina obećanja u izbornim programima kandidata za načelnike ovih općina i gradova su opća, teško mjerljiva i nedovoljno usklađena s potrebama građana. 

Manji dio obećanja u izbornim programima, koja su uglavnom usklađena s potrebama građana, odnosi se na departizaciju, smanjenje broja zaposlenih u lokalnoj upravi, izdavanje dozvola na jednom mjestu za deset dana, smanjenje lokalnih taksi, smanjenje plaća načelnika, predsjednika skupštine i odbornika za 40 posto, usklađivanje plata u lokalnoj upravi s platama u privredi, izgradnja konkretne komunalne infrastrukture i objekata, sprečavanje bespravne gradnje, zapošljavanje 20 000 radnika, informatički odabir najpovoljnijeg ponuđača na javnim nabavkama, referendumsko odlučivanje prilikom usvajanja prostornog i urbanističkog plana i slično. 

Od prosjeka za BiH, podmićivanje birača izraženije je Istočnoj Ilidži, Livnu, Trebinju i Novom Gradu Sarajevo, a zloupotrebe na biračkim mjestima u Trebinju, Istočnoj Ilidži, Novom Gradu Sarajevo, Livnu i Banjaluci. 

Prema predizbornom raspoloženju birača, očekivati je da će na ovogodišnje lokalne izbore u BiH izaći najmanje 23 posto i najviše 59 posto birača. 

Nešto veće raspoloženje za izlazak na izbore postoji kod birača iz RS, muškaraca, gradskog stanovništva, mlađih, bogatijih i obrazovanijih, a izrazito veće kod članova političkih stranaka i onih koji redovno izlaze na izbore. 

U odnosu na odabrane općine i gradove, manje raspoloženje za izlazak na ovogodišnje lokalne izbore postoji u Livnu, Tuzli, Banjaluci, Trebinju, Centru Sarajevo i Gradišci. 

Zaključak je da je većina građana u ovim općinama i gradovima nezadovoljna lokalnom vlašću i da imaju potrebu da ove godine izaberu odgovorniju, uspješniju i nekorumpiranu lokalnu vlast. 

Procjena je da će građani u većini ovih općina i gradova imati problem da izaberu vlast koja će na zadovoljavajući način zastupati njihove interese i rješavati brojne lokalne probleme, priopćio je Centar za humanu politiku.