Na Sudu je dokazano da je krađa glasova na izborima u Doboju 2020. godine provedena po istom modelu na gotovo svim biračkim mjestima, i to dopisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore ili su umrli, ali nisu bili izbrisani iz biračkog spiska.
Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju, suđenja za najveći slučaj izborne prevare u Bosni i Hercegovini još uvijek traju. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju donio je 27 oslobađajućih presuda i samo jednu uslovnu osudu. Većina presuda donesena je na temelju istog obrasca: izborne prevare su dokazane, ali nije dokazano da su za to odgovorni članovi biračkih odbora.
Transparency International u BiH analizirao je 22 prvostepene presude i potvrdio da je Tužilaštvo uspjelo dokazati da je izborna volja građana često bila prekrajana po dva scenarija: glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore, najčešće onih koji žive u inozemstvu, i glasanjem u ime umrlih osoba koje nisu bile izbrisane s biračkog spiska.
U postupku koji je uslijedio nakon poništavanja izbora, Centar za izborni proces (CIK) proveo je grafološka vještačenja potpisa birača. Utvrđeno je da je između 10 i 20 posto potpisa bilo krivotvoreno, a krivotvorenje je najčešće uključivalo slične ili iste potpise koje je potpisivala jedna osoba za više rubrika.
Tužilaštvo je u većini slučajeva dokazalo krađu od jednog do sedam glasova po biračkom mjestu, izvedenim svjedočenjima osoba koje nisu glasale. Međutim, proces dokazivanja bio je otežan jer su mnogi birači koji su imali ukradene glasove živjeli izvan BiH ili nisu bili pronađeni na adresama. Svjedočenja susjeda i podaci Granične policije nisu bili dovoljni kao dokaz na Sudu.
Najveći izazov bio je dokazivanje odgovornosti članova biračkih odbora, jer nisu mogli biti dokazani njihovi postupci u vezi s krivotvorenjem glasova, uz objašnjenje da su izbori održani tijekom pandemije, što je otežavalo identifikaciju birača zbog nošenja maski.
Iako je dokazano da su izborni rezultati bili falsificirani, Sud nije mogao utvrditi odgovornost članova biračkih odbora jer nije bilo dokazano kojem kandidatu su pripali lažno glasovi. Također, Sud je zaključio da nije moguće dokazati da su članovi biračkih odbora sudjelovali u organiziranju krađe glasova.
Presude otvaraju pitanja o odgovornosti nalogodavaca i organizatora izborne prevare, koji nisu bili predmetom istraživanja. Za vraćanje povjerenja u izborni proces, stručnjaci ističu potrebu za uvođenjem novih tehnologija poput elektronske identifikacije birača i skenera za brojanje glasova. Također, potrebno je osigurati odgovornost onih koji su planirali i organizirali izborne prevare.
