Izjašnjavanje o etničkoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti nije obavezno kod popisa stanovništva

Probni popis se odvija dobro i prema informacijama s terena nema nikakvih problema u smislu organiziranja, provođenja popisa i odaziva stanovništva u izabranim popisnim krugovima - rečeno je Feni u Agenciji za statistiku BiH.

Povodom određenih nejasnoća koja su se pojavile u javnosti u vezi izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti i religiji u Agenciji za statistiku BiH podsjećaju da je člankom 12. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2013. godine definirano kako osobe nisu obvezne izjašnjavati se o etničkoj/nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, a popisni obrasci sadrže pouku o tome.

''Prema preporukama konferencije europskih statističara za popise stanovništva, kućanstava i stanova, informacija o etničkoj i vjerskoj pripadnosti se treba temeljiti na slobodnom samoizjašnjavanju osobe. Upitnici trebaju sadržavati otvoreno pitanje, a popisivači se trebaju suzdržavati od sugeriranja odgovora ispitanicima'', navode iz ove agencije.

Prilikom postavljanja svih drugih pitanja popisivač treba pomoći osobama da shvate pitanje, kako bi mogli da odgovore.

''Ukoliko na postavljeno pitanje o etničkoj/nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ispitanik daje odgovor koji je jedan od postojećih odgovora na obrascu, popisivač treba obilježiti odgovarajući modalitet, dok je u svim drugim slučajevima dužan u predviđena polja za upisivanje odgovora upisati točno onakav odgovor kako se osoba izjasnila. Prilikom postavljanja ovih pitanja popisivač ne smije čitati ponuđene modalitete niti vršiti bilo kakav utjecaj na ispitanika. Sve osobe koje ne odaberu jedan od ponuđenih odgovora, nego se izjasne upisivanjem odgovora u za to predviđen prostor bit će zavedene točno onako kako se izjasne'', pojasnili su u Agenciji za statistiku BiH.

Napominju kako je zadatak statistike u popisu da evidentira svaku pojavu, odnosno svaki različit odgovor, te su u tom smislu pripremljeni odgovarajući šifarnici, na temelju kojih će statistika biti u mogućnosti da svaku od ovih pojava iskaže posebno.

Što se tiče materinskog jezika tu se podrazumijeva jezik koji je neka osoba naučila da govori u ranom djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinjim jezikom, ako se u kućanstvu govorilo više jezika.

Na tom pitanju popisivač će, ovisno od toga kako se osoba izjasni, obilježiti ili jedan od ponuđenih odgovora “bosanski”, “hrvatski” ili “srpski”, ili odgovor “drugi jezik” nakon čega će, u predviđene kućice, upisati točno onakav odgovor kako se osoba bude izjasnila, kažu u državnoj statističkoj agenciji.

''Kao i kod odgovora koji se odnose na pitanja o etničkoj/nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti tako će se i kod izjašnjavanja o materinskom jeziku evidentirati svaka pojava, odnosno svaki različiti odgovor za što su i ovdje pripremljeni odgovarajući šifarnici da bi se svaka od ovih pojava iskazala zasebno“, rečeno je Feni u Agenciji za statistiku BiH.