Institut za nestale BiH: Prošle godine ekshumirano oko 800 posmrtnih ostataka

U Bosni i Hercegovini se traga za još oko 7.000 osoba, a pronalazak novih posmrtnih ostataka na Jakarinoj Kosi u Prijedoru i na deponiji smeća u zvorničkom Kozluku svakako vraća nadu obiteljima ubijenih, koji više od dva desetljeća traže kosti najmilijih kako bi ih dostojanstveno ukopali. Prošlu godinu, nakon masovne grobnice Tomašića iz 2013. godine, obilježili su Jakarina Kosa i deponija u Kozluk odakle je ekshumiran 761 posmrtni ostatak. Istražitelji se na istu lokaciju vraćaju ponovo čim se steknu uvjeti za rad.

Tijekom protekle godine ekshumiran je 761 posmrtni ostatak. Riječ je i o kompletnim i nekompletnim tijelima. Ono što je obilježilo proteklu godinu jeste sekundarna masovna grobnica Jakarina Kosa iz koje su ekshumirana 622 nekompletna posmrtna ostatka i dva kompletna.

"Ovdje nije riječ o broju identiteta nego o broju kostiju i sigurno da ćemo imati daleko manji broj identiteta. Svakako na samom kraju godine je pronađena i masovna grobnica Kozluk iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka od čega 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela. Ovo je veliki rezultat u odnosu na raniju godinu, dakle 2014., jer imamo pet puta veći rezultat. U 2014. godini je ekshumirano 150 posmrtnih ostataka, a prošle 761", kazala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

Svaka pronađena i otkrivena masovna grobnica obilježi godinu jer se na taj način smanjuje broj nestalih osoba, ali i povećava nada očeva, majki, sestara i braće da će napokon ukopati najmilije koje traže već dugi niz godina.

"U godinama kada je pronađen Perućac, Tomašica, evo i Jakarina Kosa, u tim godinama smo imali velike rezultate, međutim, ako izostane pronalazak masovne grobnice svakako da smo u tim godinama imali i manje rezultate. Kada govorimo o broju identificiranih, prošle godine je identificirano 214 žrtava koje su uglavnom predate porodicama i uglavnom ukopane, bilo to na pojedinačnim ili zajedničkim dženazama", pojasnila je Čengić.

Ove godine se vraćaju na lokalitet Kozluka

Nakon što je u prosincu prošle godine otkrivena masovna grobnica na području Kozluka ekshumirano je 55 posmrtnih ostataka. Međutim, Kozluk još uvijek nije završen. Dolaskom boljeg vremena ponovo će se pretraživati ova kao i još nekoliko lokacija.

"Kada govorimo o planovima za ovu godinu, mi ćemo se svakako još jednom vratiti na Kozluk, na lokalitet gdje smo u prosincu prošle godine pronašli 55 posmrtnih ostataka i imamo još dva lokaliteta da provjerimo, a informacije su dobivene od Haškog tribunala. Riječ je o satelitskim snimcima i sigurno je da ćemo se, čim to budu dozvoljavali vremenski uvjeti, vratiti na Kozluk i provjeriti još nekoliko informacija, također na osnovu satelitskih snimaka. Riječ je o području cijele BiH", pojasnila je Čengić.

Prema njezinim riječima, vidjet će da li su te informacije točne ili ne. Svakako da će, naglasila je, provjeravati i sve nove informacije koje dobiju.

"Očekujemo da bi informacije koje smo dobili od Haškog tribunala trebale biti točne i da bi i ove godine mogli pronaći neku od masovnih grobnica, a sigurno je da ih u našoj zemlji ima najmanje na desetine i stotine pojedinačnih. Svaka nova grobnica budi nadu obiteljima nestalih da će to zapravo biti možda neko od njihovih članova. Daje i nadu da će se u nekom sljedećem razdoblju pronaći posmrtni ostaci. Međutim, svjesni smo i bolne činjenice da sve nestale osobe neće biti pronađene i to je nemoguće, ali je na nama da se trudimo da taj broj onih koji će zauvijek ostati kao nestali bude što manji", istaknula je Čengić.

Na području Prijedora se još uvijek traga za 800 osoba, u Zvorniku 1.900, Foči 1.500, a na području čitave srebreničke regije za 1.200 nestalih.

"U Prijedoru je pronađeno 96 masovnih grobnica, ukoliko računamo da je masovna grobnica sa tri i više osoba, a 77 u Srebrenici", ispričala je Čengić.

Svakodnevne identifikacije

Skoro pa svakodnevno rade se identifikacije u 11 identifikacijskih centara širom BiH.
"Najveći broj identifikacija je u Tuzli i sigurno je da će ove identifikacije biti intenzivirane kako dolaze kolektivne dženaze, odnosno, kako se približavamo datumima kolektivnih dženaza u Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Srebrenici, Prijedoru... Očekujemo da bi žrtve iz Kozluka do kolektivne dženaze u Srebrenici mogle biti identificirane. Već imamo određen broj DNK nalaza koji se odnose na Jakarinu Kosu mada su to zasad uglavnom reasocijacije odnosno kompletiranje onih koji su ranije pronađeni na Jakarinoj Kosi i koji ili još uvijek leže u Šejkovači ili su ih porodice već ukopale", pojasnila je Čengić.

U svakom slučaju radit će se kompletiranje onih koji su ranije pronađeni i identificirani.
"U planu je i da se nastavi revizija mrtvačnica i spomen kosturnica u BiH. Mi imamo 11 ovakvih objekata gdje se čuva oko 3.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Za sada je završena revizija u tri manja objekta u Nevesinju, Mostaru i Goraždu. Tu već imamo nove identitete, zahvaljujući upravo reviziji, a u toku je u komemorativnom centru u Tuzli i u Gradskim grobljima Visoko. U sljedećem razdoblju, najvjerovatnije u dvije sljedeće godine, radit će se revizija u svim ovim mrtvačnicama. Kada govorimo o 3.000 posmrtnih ostataka sigurno da to nije broj identiteta jer su brojni posmrtni ostaci koji su pronađeni u nekompletnom stanju", kazala je Čengić.

136 identificiranih tijela čeka kolektivnu dženazu u Srebrenici

Na 20. kolektivnoj dženazi u Srebrenici prošle godine ukopano je 136 osoba, a isto toliko je još bilo identificirano samo su obitelji odlučile još da sačekaju zbog njihove nekompletnosti.

"Na kolektivnoj dženazi u Srebrenici je ukupano 136 tijela, a isto toliko je bilo identificirano, ali su se obitelji odlučile čekati zbog nekompletnosti tijela. Mogli su ih ukopati prošle godine, ali je postojala neka nada da će pronaći još neke dijelove tijela i da će barem biti koliko-toliko kompletni i kako ne bi ukopavali samo po jednu kost. Jako puno je takvih koji čekaju dugi niz godina da bi se tijelo kompletiralo", ispričala je Čengić.

Navela je da su ovih dana imali takvu identifikaciju gdje je obitelj čekala da se pronađe još nešto pa je dio te osobe nađen 2006., dio 2009., pa opet jedan dio dvije ili tri godine poslije.

"To je razlog zbog kojeg je obitelj tri puta dolazila na identifikaciju i čekala toliko dugo godina", ispričala je Čengić.

Razlog zbog kojeg se čeka dugi niz godina je uglavnom nedovoljan uzorak krvi sa kojim bi se uporedio koštani uzorak, ali u nekim slučajevima su ubijene i cijele obitelji pa nema tko da da krv za DNK analizu. Također, ima i oštećenih kostiju i nije moguće izvršiti DNK analizu jer su kosti spaljene ili u nekim slučajevima potpuno uništene.

"Za više od 7.000 osoba u BiH se još uvijek traga. Mi nemamo informacije gdje bi se mogli nalaziti njihovi posmrtni ostaci. Do sada je pronađeno, identificirano i predato obitelji 22.500 osoba. Jedan određeni broj još uvijek nije identificiran, a pronađen je", poručila je Čengić.