Europske zemlje traže zabranu za ruske borce: Što to znači za dobrovoljce s Balkana?

Europske zemlje pokrenule su inicijativu za zabranu ulaska u Schengen bivšim pripadnicima ruske vojske, uključujući i osobe koje su sudjelovale u ratu u Ukrajini na strani Rusije. Inicijativu predvodi Estonija, a već ju je podržalo više europskih država.

Prema pisanju Detektora, među osobama koje su ratovale na ruskoj strani nalazi se i oko 200 ljudi s Balkana.

Estonija traži zajednički odgovor EU-a

Iz estonskog Ministarstva vanjskih poslova naveli su kako je toj zemlji dosad zabranjen ulazak u schengenski prostor za više od 1.300 bivših ruskih boraca.

"Rad na identifikaciji i dodavanju dodatnih pojedinaca je u tijeku", naveli su iz ministarstva.

Kako pojašnjavaju, riječ je o ruskim državljanima koji su sudjelovali u vojnim operacijama protiv Ukrajine, bilo kao pripadnici regularne ruske vojske ili neregularnih skupina poput Wagnera.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas ranije je izjavila kako će Europska komisija do lipanjskog zasjedanja Europskog vijeća predstaviti prijedloge za ograničavanje ulaska bivših ruskih boraca u Europsku uniju.

"Pozivamo sve zemlje schengenskog prostora da se pozabave ovim pitanjem", poručili su iz Estonije.

Slučaj Darija Ristića otvorio pravna pitanja u BiH

Jedan od poznatijih slučajeva u Bosni i Hercegovini odnosi se na Darija Ristića iz Modriče, koji se nakon početka ruske invazije pridružio ruskoj vojsci te u međuvremenu dobio rusko državljanstvo.

Ristić je uhićen nakon slijetanja u Sarajevo u rujnu 2025. godine, ali je postupak protiv njega obustavljen jer zakoni BiH omogućavaju sudjelovanje u službenoj vojsci države čije državljanstvo osoba posjeduje.

Istraživačica Atlantske inicijative iz BiH Nejra Veljan smatra kako zabrane ulaska same po sebi nisu dovoljne.

"Mislim da je mnogo važnije da osobe koje su sudjelovale na stranim ratištima budu procesuirane i sankcionirane na zakonit, dokaziv i jednak način", rekla je Veljan.

Dodala je kako BiH ima problem neujednačene primjene zakona kada je riječ o stranim borcima.

"Povratnici povezani s ISIL-om uglavnom su procesuirani sustavnije, dok su slučajevi osoba koje su odlazile u Ukrajinu, osobito na prorusku stranu, tretirani mnogo neujednačenije", upozorila je.

Latvija pojačala kontrole

Latvija je također podržala estonsku inicijativu te pojačala kontrole stranih državljana na granicama.

Prema podacima latvijskog Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2025. godine ulazak u zemlju odbijen je za 1.764 strana državljanina koji su procijenjeni kao sigurnosni rizik.

"Među tim stranim državljanima bile su i osobe koje su se borile na strani Rusije u Ukrajini", navodi se u odgovoru Ministarstva.

Strah od sigurnosnih prijetnji

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna upozorio je početkom 2026. godine kako bi više od 600.000 bivših ruskih boraca moglo pokušati ući u Europu.

"I siguran sam da će Putin te ljude gurati u Europu. Već znamo za hibridne napade danas, ali možete li zamisliti te stotine tisuća bivših boraca i kriminalaca koji dolaze ovdje i što bi mogli učiniti?", rekao je Tsahkna.