INTERPOL odbio raspisati potjernicu za ruskim dobrovoljcem iz BiH

INTERPOL je odbio zahtjev Bosne i Hercegovine da raspiše potjernicu za ruskim dobrovoljcem iz Bosne i Hercegovine. Naime, Petar Popović iz Dervente trebao se u ljeto 2025. naći na međunarodnoj potjernici INTERPOL-a, jer je osumnjičen da je kao državljanin Bosne i Hercegovine otišao da se bori na ruskoj strani u Ukrajini, navodi Radio Slobodna Europa.

Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH za raspisivanjem difuzne potjernice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je RSE imao uvid.

Plaćenik

Difuzna potjernica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene o tome da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 zemalja može uhititi.

S druge strane, i bez ove potjernice, organi u BiH i dalje mogu reagirati procesuirati ga jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je krivično djelo prema zakonima BiH.

Šta su kao razlog odbijanja naveli iz INTERPOL-a?

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u svibnju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje potjernice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj.

Prema dostupnim informacijama iz sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik i nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj armiji.

Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanjem potjernice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je upućen zahtjev sjedištu Organizacije u Lyonu.

Pozadina

U odgovoru iz Lyona navedeno je da Glavno tajništvo INTERPOL-a ne može odgovoriti na ovaj zahtjev, jer je "nedavno preispitao svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji sudjeluju u oružanom konfliktu bili odobreni za objavu".

Navedeno je i da "uzimajući u obzir geopolitička dešavanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije INTERPOL neće više objavljivati takve zahtjeve".

Službeni odgovor je da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna potjernica zbog člana 3 Statuta INTERPOL-a, odnosno dijela koji kaže da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.

Iz INTERPOL-a je navedeno da će i u budućnosti ova organizacija na slične zahtjeve odgovarati na takav način.

Jedini izuzeci bit će u slučajevima kada se za osobe za koje se traže utvrdi da su se pridružile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili "kazneno djelo običnog prava".

Jedan od 20-tak

U odgovoru organima BiH navedeno je i da je moguće da zahtjev bude dopunjen ako je za Popovića utvrđeno nešto od navedenog, međutim iz BiH nisu imali takve dokaze.

RSE je od INTERPOL-a zatražio komentar o "promjeni prakse", odakle su kazali da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja, "kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera utvrđenu u članu 3. Statuta".

Navedeno je i da nije bilo službenih izmjena dokumenta koji propisuje pravila objave potjernica u vezi s vojnim aktivnostima od 2013. godine.

Petar Popović rođen je 1. listopada 1988. godine u Derventi. Nije poznato kad je iz BiH otišao u Njemačku, kao ni okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini.

Popović je jedan od oko 20-ak bh. državljana za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini.

Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti.

Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u listopadu 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.

Jedan predmet na sudu

Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Točan broj bh. državljana nije poznat.

Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni.

Dosad nitko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini, a na Sudu se vodio jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen, jer nije dokazana krivica za ratovanje u Ukrajini 2014. i 2015. godine.

Malo prije slučaja Petra Popovića, INTERPOL je na zahtjev BiH raspisao potjernicu za Darijem Ristićem iz Modriče.

Ristić, koji je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, vratio se dobrovoljno u BiH i uhićen je na Aerodromu u Sarajevu 17. rujna, na osnovu crvene INTERPOL-ove potjernice koja je za njim raspisana u ožujku 2025. godine.

Sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od studenog 2023. godine, a u međuvremenu je dobio državljanstvo Rusije. Ristić je na društvenim mrežama objavljivao informacije o svom sudjelovanju na ratištu u Ukrajini.

Državni sud mu je najprije odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor.

RSE je saznao da Ristić dogovara s Tužiteljstvom BiH sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuju se u siječnju.