Državno tužiteljstvo BiH podiglo 18 optužnica za ratne zločine protiv 45 osoba

Državno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u prošloj je godini podiglo 18 optužnica protiv 45 osoba za ratne zločine, kojima je obuhvaćeno ubojstvo više od 1.800 osoba, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH), na kojoj su predstavljena izvješća o radu pravosudnih institucija, prenosi Detektor.

Glavni državni tužitelj Milanko Kajganić u predstavljanju izvješća pred VSTV-om o radu Tužiteljstva BiH rekao je da je u 2024. godini podignuto više optužnica protiv više osoba nego u 2023. te da su sve optužnice za ratne zločine ostale u radu pred Sudom BiH.

“Bili smo kritizirani da radimo na statistici i cjepkamo predmete, da se optužuju nedostupne osobe i da se predmeti prenose na niže razine. Za ratne zločine podigli smo 18 optužnica protiv 45 osoba, a samo u dva predmeta obuhvaćena su stradanja 1.700 osoba, odnosno ubojstva”, kazao je Kajganić, dodajući da je ukupan broj stradalih u svim predmetima veći od 1.800.

On je rekao da su poteškoće u Odjelu za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta, koji iznosi 192, od čega su osobe u 90 predmeta nedostupne pravosudnim organima BiH.

“U 2024. ustupljeno je ukupno 15 predmeta susjednim zemljama. Od toga, sedam predmeta u fazi istrage i jedan u fazi prijave ustupljen je Srbiji, a šest predmeta Hrvatskoj”, rekao je Kajganić.

Tužiteljstvu je nedostupno 40 osoba s oznakom “A” Haškog tribunala, dok je dostupno 73. Kajganić je istaknuo da je rješavanje ovih predmeta prioritet Državnog tužiteljstva.

Govorio je i o nedostatku kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama.

“Svaka deseta ekshumacija rezultira pronalaskom tijela ili dijelova tijela osoba za kojima tragamo”, kazao je Kajganić.

Kajganić je dodao da tužitelji koji rade na predmetima negiranja genocida, veličanja osuđenika i raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje nisu ostvarili normu, ali je naglasio da razlog nije nerad, već niska normiranost. U 2024. podignuto je pet optužnica.

Predsjednica Suda BiH, Minka Kreho, izjavila je da je norma predmeta Suda BiH za 2024. godinu najveća od njegovog osnutka te da su glavni razlozi za to dogovor da se ne odgađaju suđenja i smanjena sudjelovanja sudaca na edukacijama, u skladu sa Zakonom o VSTV-u.

“To je norma od 167 posto, dok je u 2023. godini bila 140 posto. Ovakva norma se dosad nije mogla ostvariti”, kazala je Kreho.

Govoreći o poboljšanju rada Suda BiH, Kreho je navela da je osnovana krizna grupa rukovoditelja odjela, koja je usvojila strategiju kriznog ponašanja u Sudu. Ova mjera, prema njezinim riječima, doprinijela je vraćanju morala sudaca te povećanju povjerenja javnosti u njihov rad.

Kao pozitivan iskorak istaknula je i ažurnost Suda BiH u komuniciranju s javnošću, naglašavajući da u trenutku izricanja presuda Sud objavljuje službena priopćenja kako bi spriječio netočna tumačenja u medijima.

“Ne dopuštamo da mediji po svom nahođenju tumače odluke. U trenutku kada se objavljuje presuda i izriče kazna, Odjel za odnose s javnošću Suda BiH izdaje priopćenje s točnim informacijama, prije nego što ih objave novinari, kako bi se spriječile dezinformacije”, kazala je Kreho.

Navela je i da je prošle godine donijela odluku o neosnivanju “ad hoc sudećih vijeća”, jer su uvidjeli da to usporava rad sudaca. Umjesto toga, odlučeno je da vijeće koje ima najmanje predmeta ratnih zločina preuzima predmete organiziranog kriminala, što se pokazalo efikasnim.

Predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske, Daniela Milovanović, izjavila je da njihova institucija bilježi konstantan priljev predmeta, što rezultira povećanjem broja neriješenih slučajeva. Dodala je da su u 2024. godini imali 15 predmeta ratnih zločina i da su ih sve riješili.

Apelacijski sud Brčko distrikta u 2024. riješio je 96 posto predmeta, a predsjednik Suda, Damjan Kaurunović, naglasio je da je kvaliteta rada suda 100 posto. Istaknuo je da su riješeni svi predmeti iz oblasti korupcije te da nije bilo predmeta ratnih zločina.

Glavni tužitelj Milanko Kajganić predstavio je izvješće o procesuiranju predmeta organiziranog kriminala i korupcije, istaknuvši da je u prošloj godini podignuto 31 optužnica, dok ih je u 2023. bilo 19.

“Povećan broj optužnica rezultat je rada na slučajevima povezanim sa sky i anom aplikacijama. Trenutno smo u fazi gdje objektivne okolnosti utječu na završetak rada u tim predmetima”, rekao je Kajganić.

Posebno je istaknuo optužnicu protiv bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, slučaj “Klaster” koji se odnosi na nezakonito stečene diplome te postupke protiv bivšeg ministra Nenada Nešića i zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića.

“Imali smo problem s curenjem informacija. U Tužiteljstvu smo odlučili da aktivnosti koje možemo provodimo mimo policijskih agencija kako bismo spriječili ovakve situacije”, rekao je.

VSTV će drugog dana sjednice, 20. ožujka, imenovati nositelje pravosudnih funkcija u kantonalnim i općinskim institucijama.