Delić: Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o civilnim žrtvama rata

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je danas na pres-konferenciji da će nakon završetka te procedure, za koju se u Ministarstvu rada i socijalne politike nadaju da će biti završena do početka jeseni, civilne žrtve rata prvi put u tri desetljeća od završetka agresije, imati lex specialis, odnosno zakon iz kojeg svoja prava crpe civilne žrtve rata i članovi njihovih obitelji.

Vjetar u leđa

Delić je kazao da je inicijativu podnio Zeničko dobojski kanton.

''Usvajanje Prijedloga na današnjoj sjednici Vlade nama je vjetar u leđa koji se u Ministarstvu dugo čekao. Zakon je u proceduri više od dvije godine i drago nam je da smo konačno napravili korak naprijed. Nadamo se podršci oba doma Parlamenta jer su ga već jednom imali na čitanju i jednoglasno ga usvojili, tako da ste strane ne očekujemo da procedura potraje duže nego što je to formalno potrebno. Naše civilne žrtve konačno su na pragu ostvarenja svoje pobjede, da dobiju zakon koji se odnosi isključivo na njih, s obzirom na to da su do sada svoja prava crpili iz Općeg zakona od 1999. godine koji je u međuvremenu pretrpio niz izmjena i samim tim postao težak za implementaciju u praksi'', kazao je Delić.

Istaknuo je da je zakon jedinstven u svijetu, jer prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja, što je konačno institucionalni prekid tišine i jasna poruka i žrtvama silovanja i njihovoj djeci da imaju sugovornika i partnera koji će se zajedno s njima boriti za njihovo dostojanstvo, mjesto u društvu i život bez predrasuda i stigmi.

Jedinstven zakon

''Naš Prijedlog o civilnim žrtvama rata dugo je bio u proceduri. Razloga je vjerojatno mnogo, ali drago mi je što smo danas jednoglasnim utvrđivanjem Prijedloga pokazali da ipak možemo da nađemo kompromis oko važnih stvari i da radimo za naše građane. Zakon je jedinstven, iako je Distrikt Brčko u srpnju prošle godine donio svoj Zakon o civilnim žrtvama rata i u njega inkorporirao i djecu rođenu iz čina silovanja definirajući ih kao civilne žrtve rata. U tom periodu naš Nacrt je bio u javnoj raspravi i mi smo ponosni što je on poslužio kao pozitivan primjer'', istaknuo je Delić.

Civilne žrtve rata dio svojih prava do sada su crpile iz općeg zakona iz 1999. godine, a ovaj prvi Zakon o civilnim žrtvama rata donosi određena poboljšanja u odnosu na opći zakon iz 1999. godine i to u segmentima koji se odnose na: posebne kategorije civilnih žrtava rata po ovom zakonu ostvaruju pravo na naknadu u rangu osoba s invaliditetom prve kategorije, ukida se cenzusa za porodice koje ostvaruju pravo na porodičnu invalidninu, uvodi se reparacija kao pravna osnova za dio naknade osobama s invaliditetom koje su stradale zbog ratnih djelovanja kao civili, uvode se u zakon djeca rođena iz zločina silovanja, ukida se rok posebnim kategorijama, odnosno žrtvama silovanja za prijavljivanje silovanja, kao i žrtvama zaostalog ratnog materijala, ukida se uvjet obaveznog vještačenja u Institutu za medicinsko vještačenje (što je dosta traumatično za žrtve – ponovo proživljavati sve pred strancima po nekoliko puta) i nastavlja s radom posebna komisija koja se bavi identifikacijom žrtava silovanja (kojima žrtve same dolaze na intervjue i same se prijavljuju za identifikaciju), zatim smanjenje dobne granice za udovice i udovce kod nasljeđivanja penzije sa 65 na 55 (za žene) i 60 godina (za muškarce) i niz drugih novina.

Reparacijska priroda

Zakon je osim socijalne i reparacijske prirode, u smislu da za najviše kategorije predviđa i pravna osnova izjednačavanja mogućnosti u odnosu na osobe bez invaliditeta, a što je utemeljeno u UN konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, ali i dodatno reparaciju zbog svega što su pretrpjeli tijekom ratnih razaranja zbog činjenice da ih država nije uspjela zaštititi.

Zakon, također, predviđa borbu protiv predrasuda i stigmatizacije žrtava silovanja i djece rođene iz tog čina.

Što se tiče fiskalne procjene, u odnosu na trenutno stanje po kojem se s razine Federacije BiH isplaćuje oko 25.000.000 KM, što je 70 posto iznosa koji civilne žrtve rata dobiju na račune svaki mjesec, dok 30 posto dodaju nadležni kantoni, razlika je povećanje izdvajanja za oko milijun KM godišnje, i to pola na teret proračuna Federacije, a pola nadležnih županija.