Slučaj Milićević: Nekada se bježalo susjedima, danas u rusku vojsku

Anđelko Milićević, bjegunac od pravosuđa Bosne i Hercegovine osuđen zbog droge i eksploziva, pridružio se ruskoj vojsci nakon što je postao nedostupan domaćim tijelima. Njegov slučaj otvara pitanja o propustima domaćeg sustava, ali i o tome može li Bosna i Hercegovina uopće doći do svojih državljana koji završe u redovima ruske vojske.

Kada je 2021. godine uhićen u Sarajevu zbog sumnje kako je planirao likvidaciju više osoba, Anđelko Milićević već je bio prvostupanjski osuđen zbog trgovine drogom i držanja eksploziva u Doboju na gotovo petogodišnju zatvorsku kaznu. U međuvremenu je izmaknuo pravosudnom sustavu, uspio postati nedostupan bosanskohercegovačkim tijelima i dospjeti na međunarodnu potjernicu.

Prema istraživanju Radija Slobodna Europa, 33-godišnji Milićević, nadimka Žico, pridružio se ruskoj vojsci i borio se na ratištu u Ukrajini.

Ako se i dalje nalazi u ruskoj vojsci, Milićević bi mogao ostati izvan dosega pravosuđa Bosne i Hercegovine.

Osim što Rusija ne izručuje vlastite državljane, njezine zakonske izmjene predviđaju i zaštitu od izručenja za strance koji su služili u ruskim oružanim snagama, a koje traže njihove matične zemlje.

Što je Anđelko Milićević učinio u Doboju?

Milićević je 12. veljače 2020. godine u Okružnom sudu u Doboju osuđen na četiri godine i 11 mjeseci zatvora zbog neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga te nedopuštenog držanja eksplozivnih tvari.

On je sporazumno priznao krivnju, a s njim su osuđena još dvojica Dobojlija jer su nabavljali i prodavali drogu speed.

Sva trojica uhićena su nakon što su drogu pokušala prodati prikrivenim inspektorima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.

Milićević je bio dobavljač, a na dan uhićenja u njegovu stanu, osim droge, pronađena su i dva kilograma eksploziva.

Presudu je 14. srpnja 2022. potvrdio Vrhovni sud Republike Srpske, čime je postala pravomoćna, a predmet okončan.

Nekoliko dana kasnije naređeno je izvršenje zatvorske kazne, o čemu je obaviještena i policija.

"Do danas Okružni sud nije zaprimio obavijest od Osnovnog suda u Doboju kako je optuženi stupio na izdržavanje kazne zatvora", naveli su za RSE iz ove institucije.

Iz Osnovnog suda u Doboju za RSE kažu kako Milićević nikada nije odslužio kaznu jer ga nisu pronašli, zbog čega su raspisane domaća i međunarodna potjernica.

Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, u okviru koje je i Ured INTERPOL-a, za RSE nisu mogli govoriti o Milićevićevu slučaju, navodeći "kako su informacije namijenjene isključivo za službenu policijsku i sudsku uporabu".

Njegovo ime nije među javno objavljenim potjernicama na internetskoj stranici INTERPOL-a.

Uhićenje i puštanje u Sarajevu

Godinu i tri mjeseca nakon prvostupanjske presude iz Doboja, Milićević je u svibnju 2021. u akciji sarajevske policije i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhićen u Sarajevu zbog drugih kaznenih djela.

Policija u Sarajevu dobila je informacije o mogućem ugrožavanju života više osoba te je nakon dvodnevne opservacije u zasjedi uhitila Milićevića.

U ukradenom vozilu i stanu koji je koristio pronađeni su pištolj s municijom, marihuana, telefoni, ključevi i kanistar sa zapaljivom tekućinom.

Slučaj je preuzelo Tužiteljstvo Kantona Sarajevo i zatražilo pritvor, ali je Općinski sud u Sarajevu odbio prijedlog, pa je Milićević pušten na slobodu.

RSE je pitao Općinski sud u Sarajevu kako je Milićević, unatoč ozbiljnosti navoda i njegovoj ranijoj kaznenoj prošlosti, pušten bez mjere pritvora.

U odgovoru je navedeno kako u kaznenoj evidenciji tada nije bila evidentirana presuda Okružnog suda u Doboju.

"U vrijeme odlučivanja po prijedlogu Kantonalnog tužiteljstva presuda Okružnog suda u Doboju nije bila pravomoćna", odgovorili su.

Iz Tužiteljstva u Sarajevu rekli su kako je u trenutku uhićenja i predlaganja mjere pritvora Milićević bio dostupan.

"Bila je poznata i adresa na kojoj je osoba prijavljena, kao i adresa na kojoj je boravila u Kantonu Sarajevo, na kojoj su se adresi i provodile određene istražne radnje", navode iz Tužiteljstva.

Kasnije se, kako kažu, Milićević nije odazivao na pozive "radi provedbe određenih istražnih radnji i raspisana je potraga kako bi naknadno tijekom 2024. godine bili informirani od MUP-a RS-a kako su u odnosu na istu osobu raspisane dvije središnje i jedna međunarodna potjernica", naveli su za RSE.

Ugovor s ruskom vojskom

Nakon svih problema sa zakonom, Milićević je uspio izbjeći pravosuđe Bosne i Hercegovine i, prema neslužbenim podacima, otići u Srbiju, odakle je dalje otišao u Rusiju.

Ondje je, prema informacijama koje je RSE dobio od Obrambene obavještajne službe Ministarstva obrane Ukrajine, potpisao ugovor s ruskom vojskom 14. rujna 2023. godine.

"Borio se u 109. padobranskoj pukovniji", doznao je RSE.

Slične informacije o Milićevićevu pridruživanju ruskoj vojsci RSE je neslužbeno dobio od sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini.

Nejasno je sudjeluje li Milićević i dalje aktivno u ruskoj agresiji na Ukrajinu, kao ni gdje se točno nalazi.

RSE je pokušao stupiti u kontakt s njegovom obitelji u Doboju, ali bez uspjeha. Stariji nalozi na društvenim mrežama pod imenom Anđelko Milićević Žico nisu aktivni nekoliko godina.

Rusija zabranjuje izručenje stranih državljana

Milićević bi, zahvaljujući novom ruskom pravnom okviru, mogao ostati nedostupan tijelima Bosne i Hercegovine, nakon što je u veljači 2026. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao zakon kojim se zabranjuje izručenje stranih državljana koji služe ili su služili po ugovoru u ruskoj vojsci ako su sudjelovali u borbenim operacijama.

Zakon zabranjuje njihovo izručenje, dok Rusija ne izručuje ni vlastite državljane.

"Bosna i Hercegovina može tražiti osobu koju spominjete, ali Rusija apsolutno može odbiti izručiti ga", kaže za RSE sarajevski odvjetnik i bivši sudac Vlado Adamović.

Nakon godinu potrage, dragovoljac iz Bosne i Hercegovine u Rusiji proglašen mrtvim, majka traži tijelo.

Strani državljani mogu potpisivati ugovore s ruskim Ministarstvom obrane od 2022. godine, dok je kasnije dodatno pojednostavljeno i stjecanje ruskog državljanstva za one koji služe u vojsci.

Slučaj Milićevića nije prvi koji otvara pravna pitanja u vezi s državljanima Bosne i Hercegovine u ruskim snagama.

Sud Bosne i Hercegovine krajem 2025. odbio je potvrditi optužnicu protiv Darija Ristića, državljanina Bosne i Hercegovine koji se borio na strani Rusije u Ukrajini, nakon što je utvrđeno kako je u međuvremenu stekao rusko državljanstvo.

Prema važećem zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, kazneno djelo pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama ne odnosi se na osobe koje imaju državljanstvo države u čijim snagama služe.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine najavilo je mogućnost promjene zakona s ciljem sprječavanja odlazaka na strana ratišta, rekao je glavni tužitelj Milanko Kajganić, ali pravni stručnjaci za RSE su pojasnili kako bi taj proces mogao biti kompliciran i dugotrajan.

Osuđenici u redovima ruske vojske

Emily Ferris, stručnjakinja za Rusiju pri britanskom think tanku Royal United Services Institute (RUSI), kaže za Radio Slobodna Europa kako ruske vlasti godinama koriste i domaće osuđenike za popunjavanje vojnih redova te kako potreba za ljudstvom često potiskuje ozbiljnije provjere prošlosti novaka.

"Novačenje se u velikoj mjeri svodi na to tko je dostupan, a ne na to koliko su ti ljudi provjereni", kaže Ferris.

Ona upozorava kako motivacija Moskve možda nije zaštita pojedinaca od pravosuđa njihovih matičnih zemalja, već zadržavanje kontrole nad ljudima koji bi se mogli vratiti i govoriti o onome što su vidjeli na fronti.

"Ne mislim kako je primarni cilj zaštititi te ljude, koliko spriječiti njihov povratak i potencijalno dijeljenje informacija o načinu na koji Rusija vodi rat", navodi Ferris.

Ferris navodi kako postoje i financijski poticaji za novačenje stranaca, pri čemu novaci koji dovode ljude mogu dobiti veće bonuse za dovođenje stranih državljana u vojsku.

"Nije jasno u kojim razmjerima strani državljani završavaju na fronti, ali se raspoređuju ondje gdje postoji potreba, što može značiti i vrlo rizične položaje", kaže Ferris za RSE.

Upozorava kako poseban sigurnosni rizik predstavljaju povratnici iz rata, posebno oni s kriminalnom prošlošću, jer ratno iskustvo i trauma mogu dodatno otežati reintegraciju.

"Poseban problem nastaje kada se takvi ljudi vrate iz rata, s traumama, vojnim iskustvom i potencijalno dodatnim nasilnim obrascima ponašanja."

Milićevićev slučaj nije izoliran. Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi kako je do kraja ožujka 2026. identificirano 27.407 stranih državljana iz najmanje 135 zemalja koji se bore na strani Rusije, dok Moskva, prema istom izvoru, tijekom 2026. planira novačiti još najmanje 18.500 stranaca.