Prema jutrošnjim podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZ), kvaliteta zraka u Mostaru u 8 sati označena je kao zagađena, s indeksom kvalitete zraka (IKZ) 4 na mjernoj postaji Bijeli Brijeg.
Istodobno, na planinskom području Ivan Sedlo zrak je ocijenjen kao odličan (IKZ 1), što ponovno pokazuje izražene razlike u kvaliteti zraka između urbanih i viših, otvorenijih područja.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda za 10. prosinca 2025. u 8 sati, zrak je bio zagađen u Mostaru (Bijeli Brijeg) i Travniku, dok je na Ivan Sedlu zabilježena odlična kvaliteta zraka. Dobar zrak izmjeren je u Goraždu, Ilijašu i Jajcu, dok je u većini ostalih gradova, uključujući Sarajevo (Bjelave i Otoka), Ilidžu, Vogošću, Bihać i Livno, kvaliteta zraka bila umjerena.
Podsjetimo, stanovnici zemalja jugoistočne Europe — Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije — prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), spadaju među najugroženije u Europi kada je riječ o utjecaju zagađenja zraka na duljinu životnog vijeka.
U tim državama zabilježen je najveći prosječan broj izgubljenih godina života zbog onečišćenja zraka kod osoba starijih od 30 godina. EEA upozorava kako zagađenje zraka i dalje predstavlja najveći ekološki rizik za Europljane, daleko ispred buke, kemijskih izloženosti i rizika od toplinskih valova. Samo u 2023. godini opasne koncentracije zagađujućih čestica pridonijele su smrti 182.000 ljudi u Europi.
Prema izvješću, čak 95 posto stanovnika europskih gradova diše zrak čija je kvaliteta znatno lošija od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Među članicama EU najteže je pogođena Italija, slijede Poljska i Njemačka, dok su najmanji negativni učinci zabilježeni u zemljama sjevera poput Švedske, Estonije i Norveške. Island bilježi nula smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka, a Finska svega 34, pokazuju podaci EEA.
