Unatoč značajnim pomacima u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, zemlje Zapadnog Balkana i dalje gube milijarde eura zbog neučinkovitih mehanizama za povrat nezakonito stečene imovine – poručeno je jučer u Sarajevu na regionalnoj konferenciji održanoj uoči Samita Berlinskog procesa koji će se ovog mjeseca održati u Londonu.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, kroz balkansku rutu trgovine drogom godišnje se ostvari između 12 i 19,5 milijardi eura, dok se u regiji povrati manje od 2% nezakonito stečene imovine. Sudionici su upozorili kako kriminalne mreže djeluju bez granica, koristeći digitalne tehnologije i globalne financijske tokove, dok se nacionalne institucije i dalje suočavaju s ograničenjima, sporom razmjenom podataka i birokratskim preprekama.
Sabina Đapo, menadžerica AIRE Centra za Zapadni Balkan, istaknula je da su potrebna brža politička rješenja. "AIRE Centar, u partnerstvu s Regionalnom inicijativom za borbu protiv korupcije, povezuje više od 60 sudaca, tužitelja, istražitelja i financijskih stručnjaka kroz Regionalnu platformu za povrat imovine. Kao rezultat tog rada, izrađen je trilateralni sporazum između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore o podjeli oduzete imovine – dokument koji je u potpunosti usklađen na ekspertnom nivou i spreman za usvajanje, te čeka političku odluku", izjavila je Đapo.
Dodala je da je povrat imovine pitanje javnog interesa i važan dio reformi koje se provode u okviru Berlinskog procesa. „Oduzimanje nezakonito stečene imovine ne samo da vraća povjerenje građana u pravosuđe, nego izravno doprinosi sigurnosti, gospodarskom rastu i boljem upravljanju – trima prioritetima predstojećeg Samita Berlinskog procesa. Povrat imovine jača sigurnost jer prekida tokove kriminalnog novca, podržava rast jer vraća resurse u legalnu ekonomiju i osnažuje upravljanje jer pokazuje snagu i neovisnost institucija“, pojasnila je Đapo.
Lejla Kurtanović, tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu i članica Regionalne mreže za povrat imovine, naglasila je da su financijske istrage u Bosni i Hercegovini ključni instrument u borbi protiv korupcije, ali da njihovu primjenu treba dodatno unaprijediti. "U BiH postoji razvijen sustav financijskih istraga i posebnih istražnih radnji – od nadzora komunikacija i praćenja bankovnih računa do prikrivenih istražitelja i digitalnog nadzora. Njihova puna učinkovitost ovisi o pravovremenom pokretanju i koordinaciji svih aktera. Financijska istraga mora započeti paralelno s kaznenim postupkom kako bi se spriječilo prebacivanje ili skrivanje imovine. Jačanjem tehničkih i analitičkih kapaciteta, posebno u praćenju složenih financijskih tokova i suradnji s bankarskim sektorom, sustav postaje otporniji i brže reagira na nove oblike kriminala", istaknula je Kurtanović.
Poruke sa sarajevske konferencije predstavljaju pripremu za Samit Berlinskog procesa koji će se održati 22. listopada u Londonu, a okupit će premijere, ministre i lidere zemalja Zapadnog Balkana zajedno s predstavnicima Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodnih partnera.
Julian Reilly, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, poručio je da borba protiv korupcije mora ostati zajednički prioritet svih vlada u regiji. "Korupcija je teret za sve zemlje Zapadnog Balkana jer podriva povjerenje građana i omogućuje organiziranom kriminalu da jača. Vlade moraju djelovati zajednički i preko granica kako bi se suprotstavile prijetnjama koje jednako ugrožavaju cijelu regiju", naglasio je Reilly.
Konferencija pod nazivom "Antikorupcija kao pokretač dobrog upravljanja na Zapadnom Balkanu" okupila je visoke dužnosnike, ministre pravde, predstavnike institucija, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Događaj su organizirali Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI), Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, uz podršku HELVETAS-a, projekta EUPA4BiH, AIRE Centra i Austrijske razvojne agencije (ADA), u okviru priprema za londonski Samit.
