Više od 100 presuda u korist kladionica: Gradovi vraćaju milijune nezakonito naplaćenih taksi

Tema komunalnih taksi i dalje izaziva polemike u Federaciji BiH. Posljednjih godina brojni gradovi i općine donosili su odluke kojima se posebne, znatno veće naknade uvode za kladionice, no te odluke redovno padaju na Ustavnom sudu FBiH.

Među posljednjima je i Grad Bihać, koji je propisao taksu i do 20.000 KM po uplatnom mjestu. Slične inicijative najavljene su i u Tuzli i Livnu. Kladionice tvrde da su takve odluke neustavne te najavljuju nastavak pravne borbe.

Krešo Vukoja, direktor Premier kladionice, najveće u BiH, naglašava kako se radi o svjesnom kršenju zakona radi "jeftinih političkih bodova".

"Ustav jasno kaže da su svi jednaki pred zakonom, a kladionicama se ne mogu propisivati veće takse od drugih djelatnosti samo zato što se nekome igre na sreću osobno ne sviđaju", poručuje Vukoja.

Što je sporno po pitanju komunalnih taksi?

Sporno je puno toga. Najviše to što gradovi i općine, odnosno oni koji ih vode, svjesno krše zakon i Ustav, a to populistički nazivaju borbom protiv kladionica kako bi osvojili jeftine političke bodove. Ustav je jasan – u članku 2. stoji da su svi u FBiH jednaki pred zakonom. Prema tome, gradovi i općine ne mogu kladionicama propisivati veće komunalne takse od onih koje plaćaju druge djelatnosti, samo zato što se nekome igre na sreću osobno ne sviđaju. No, onima koji pokreću ovakve inicijative ovo je zgodna tema za podizanje popularnosti, a to što će građani na kraju vraćati nezakonito naplaćene iznose s kamatama – nikoga od njih ne brine.

Možete li detaljnije objasniti zašto smatrate da gradovi i općine krše Ustav ovakvim odlukama?

To ne mislim samo ja – to je potvrđeno u više presuda Ustavnog suda FBiH. Ako Ustav kaže da su svi jednaki pred zakonom, to znači da, ako u jednoj zoni imate kladionicu, banku ili ugostiteljski objekt, svi moraju plaćati isti iznos komunalne takse. Kada neka općina propiše da kladionica mora platiti 20.000 KM, a drugi subjekti 100 ili 500 KM, to je izravno kršenje Ustava. Zbog takvih odluka, Ustavni sud FBiH zatrpan je predmetima. Riječ je o ustavom zajamčenom pravu na jednakost pred zakonom.

Nisu li Kantonalni sud i Vrhovni sud presudili u korist Grada Bihaća?

Jesu, ali bez ulaska u zakonitost i ustavnost odluke o komunalnim taksama. To je još jedan dokaz pravne nesigurnosti u ovoj zemlji zbog koje nemamo ozbiljnih investicija. Kantonalni sud Bihać i Vrhovni sud FBiH morali su uzeti u obzir ranije presude Ustavnog suda, jer su i oni obvezni postupati u skladu s njima. Sada je na potezu Ustavni sud FBiH, koji će potvrditi kakvu je odluku Grad Bihać donio te kako su i Kantonalni i Vrhovni sud propustili presuditi ispravno.

Kako Ustavni sud tretira ovakve predmete?

Navest ću konkretne presude. U odlukama broj U-31/23 od 12.3.2024. i broj U-3/24 od 16.4.2024. Ustavni sud FBiH jasno je presudio: „Propisivanje godišnjih taksi/naknada/pristojbi za istaknutu firmu/tvrtku, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i slično kojim se označava da određena pravna ili fizička osoba obavlja registriranu djelatnost ili zanimanje, nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.”

Potom, 9.3.2025. Ministarstvo financija FBiH zatražilo je od Ustavnog suda upute o naplati komunalnih taksi. U odgovoru objavljenom u Službenim novinama FBiH br. 33/25 od 9.4.2025. jasno je navedeno da „komunalne takse nisu u skladu s Ustavom FBiH” te da su svi organi vlasti, uključujući općinska i gradska vijeća, dužni ukloniti sporne odredbe. Ipak, pojedini gradovi i općine i dalje donose propise suprotne Ustavu.

Ustav je najviši pravni akt FBiH, a presude Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Vlasti koje donose odluke protivne Ustavu trebale bi javno objasniti zašto to rade. Laže onaj tko tvrdi da radi u interesu države i građana, a donosi odluke koje krše Ustav.

Što će kladionice poduzeti?

Prije svega, želimo naglasiti da nismo protiv plaćanja svih zakonskih obveza. Kladionice u proračune FBiH svake godine uplate više od 100 milijuna KM kroz poreze, doprinose, naknade i takse. No, ne možemo dopustiti da se preko nas skupljaju politički bodovi kroz nezakonite propise.

Svaka odluka o komunalnim taksama koja bude neustavna bit će predmet pravne borbe do kraja. Do sada smo dobili više od 100 presuda u svoju korist. Brojne općine i gradovi – poput Hadžića, Posušja, Breze, Ilidže, Kaknja i Visokog – morali su vratiti nezakonito naplaćeni novac, često i s visokim kamatama. Primjer Zenice pokazuje koliko to može biti dugotrajno – ondje se godinama ne naplaćuju takse jer se predmeti vuku po sudovima. Na kraju, štetu snose građani jer se povrat isplaćuje iz njihovog novca.

Često ističete da su kladionice meta različitih interesa. Zašto?

Dovoljno je pogledati koliko je domaćih industrija u posljednjih 20-ak godina prešlo u ruke stranaca. Kladionice su od početka u domaćem vlasništvu, no dio ih je već preuzet. U posljednjih deset godina jačala je inicijativa da se domaće kladionice praktično izbrišu s tržišta. Kada znamo da su među nositeljima tih inicijativa bili ljudi poput Amira Zukića i Fadila Novalića, danas pravomoćno osuđeni, jasno je zašto postoje sumnje.

Stalno se iznose pogrešne tvrdnje da su kladionice zaradile „milijardu i 700 milijuna KM”, iako se radi o ukupnim uplatama. Prema podacima Porezne uprave, od toga se gotovo 1,5 milijardi vraća igračima na ime dobitaka, a kladionice ostvaruju oko 200 milijuna KM bruto prihoda godišnje, iz čega pokrivaju sve troškove.

Kako danas posluju kladionice u FBiH?

Neke posluju dobro, neke lošije, ali sve rade u uvjetima pravne nesigurnosti i stalnog javnog pritiska. Nekadašnji premijer Novalić čak je usporedio radnike kladionica s prostitutkama, iako je riječ o potpuno legalnoj i reguliranoj djelatnosti.

Odgovorno tvrdim da niti jedna industrija u FBiH nije tako strogo regulirana kao igre na sreću. Svaka uplata u poslovnicama prvo se evidentira u Poreznoj upravi, a tek potom igrač dobiva listić. Direktno smo povezani sa serverom Porezne uprave i svaka marka je evidentirana i oporezovana. Podaci o prihodima su javno dostupni.

U FBiH posluje 11 kladionica s oko 4.200 radnika. U 2024. ostvarile su 239 milijuna KM bruto prihoda, a nakon troškova ukupna dobit iznosila je oko 55 milijuna KM, odnosno prosječno 5 milijuna KM po priređivaču.

Broj uplatnih mjesta se smanjuje – 2016. ih je bilo oko 2.500, 2022. oko 2.000, a danas oko 1.500, što pokazuje trend zatvaranja. Priređivači igara na sreću ne traže nikakve privilegije, nego samo jednak tretman zajamčen zakonom i Ustavom.