Tijekom godine registrirano 488 informativnih portala
Rezultati izvještaja "Mapiranje informativnih web portala u Bosni i Hercegovini – Presjek stanja u 2025. godini", predstavljenog danas u Sarajevu, pokazali su da je u BiH tijekom ove godine registrirano 488 informativnih portala, od kojih je samo 40 posto usmjereno na transparentnost.
Samo 40% fokusirano na transparentnost
Prezentaciju izvještaja zajednički su organizirali UNESCO-ov Antenna ured u Sarajevu i Vijeće za tisak i online medije u BiH.
Autori "Mapiranja" su profesorica na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić.
Šef UNESCO-ova ureda u BiH Siniša Šešum istaknuo je kako je poražavajuće da je među 488 registriranih portala samo 40 posto zaista fokusirano na transparentnost.
"Tek 40 posto portala ima u potpunosti završen impresum, kroz koji se može vidjeti tko zaista stoji iza tih medija", kazao je Šešum.
Naglasio je da je važno što se kroz ovaj projekt nastavlja suradnja s Vijećem za tisak i online medije u BiH, čija se uloga, kako je rekao, mora dodatno jačati.
Registar web portala
"Danas smo razgovarali i o potrebi kreiranja registra svih web portala koji djeluju u BiH, kako bismo podigli razinu svijesti o njihovoj važnosti za informiranje javnosti, ali i kako bi se jasno vidjelo koji portali imaju osiguranu punu transparentnost – ne samo u izvještavanju nego i u strukturama koje stoje iza njih", rekao je Šešum.
Dodao je da je predstavljeni izvještaj tek prvi korak.
"Sada moramo nastaviti dalje i dogovoriti kako uključiti druge aktere, institucije i ministarstva, kako bismo jasno izdvojili portale koji su relevantni u BiH. Razmatrali smo i mogućnost izrade kratkog videospota kojim bi bili predstavljeni rezultati istraživanja, kako bismo građanima skrenuli pozornost da ono što čitaju nije uvijek u potpunosti točno", izjavio je Šešum.
Profesorica Lejla Turčilo kazala je da cilj istraživanja nije bio samo utvrditi ukupan broj informativnih portala u BiH, već i razviti metodologiju koja će omogućiti njihovo kontinuirano praćenje.
Definicija
"Nastojali smo napraviti okvir putem kojeg bi se portali mogli pratiti godišnje ili polugodišnje te unutar ukupnog broja utvrditi koliki je udio onih koji su članovi Vijeća za tisak i online medije, koji imaju pune impresume i koji su privatni ili javni", pojasnila je Turčilo.
Istaknula je da je ključni segment istraživanja bio jasno definirati što se smatra informativnim portalom.
"Ranije smo imali situacije da se u tu kategoriju ubrajaju i portali turističkih zajednica ili gradova, koji zapravo nisu informativni portali", kazala je.
Dodala je da je cilj bio identificirati portale koji doista objavljuju informacije, imaju redakcijsku strukturu, organizaciju i poštuju profesionalne standarde.
"Od 488 portala najzastupljeniji su oni koji postoje isključivo na webu, a nisu produžetak tradicionalnih medija. Ohrabruje što veliki broj portala ima barem djelomičan impresum, dok je nešto manji broj onih koji ga nemaju. Naš je zadatak povećati broj portala s impresumom ili objasniti javnosti da oni koji ga nemaju zapravo nisu kredibilan izvor", naglasila je Turčilo.
Poručila je da je ključno da građani razumiju važnost transparentnosti.
"Kada građani znaju da neki portal nema impresum ili ga ne želi postaviti, lakše će se okrenuti onima koji ga imaju", rekla je.
Upozorila je da ni veliki broj portala, ali ni čitatelja, još uvijek ne prepoznaje važnost transparentnosti.
"Sljedeći važan korak je objasniti publici da ne bi trebali koristiti izvore iza kojih ne znaju tko stoji", zaključila je Turčilo.
Ove aktivnosti dio su projekta "Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Europi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru", koji financiraju UNESCO i Europska unija.
