U BiH će uskoro započeti pojačana kontrola rada i djelovanja nevladinih organizacija, kako bi se spriječila njihova zloupotreba za financiranje terorističkih aktivnosti, saznaje Raport.
Prema dostupnim podacima iz različitih registara, u BiH postoji nekoliko tisuća neprofitnih organizacija, a prema nekim informacijama, među kojima su i izvještaji međunarodnih organizacija, u BiH je ukupno registrirano oko 27.000 NVO, no stvarni broj aktivnih organizacija mnogo je manji.
S ciljem jačeg nadzora financiranja NVO, pred Vijećem ministara BiH uskoro će se naći dokument pod nazivom Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama s ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe za financiranje terorističkih aktivnosti.
Ministarstvo pravde BiH, na čelu s ministrom Davorom Bunozom (HDZBiH), pripremilo je ovo uputstvo, koje mijenja način praćenja rada nevladinih i neprofitnih organizacija u zemlji.
Dokument precizno regulira način na koji će nadležna tijela procjenjivati i upravljati rizicima da bi neka organizacija mogla biti zloupotrijebljena za financiranje terorizma, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma BiH.
Do sada većina nevladinih organizacija u BiH radila je prema općim zakonima, bez jedinstvenih pravila koja bi jasno definirala kada i kako država treba reagirati. Novo uputstvo uvodi okvir zasnovan na procjeni rizika, što znači da neće sve organizacije biti jednako praćene, već samo one koje nadležna tijela procijene kao rizične.
Mjere moraju biti ciljne i proporcionalne, što znači da se kontrole i zahtjevi neće primjenjivati bez jasnog razloga, a legitimne aktivnosti, poput humanitarne pomoći i društvenih projekata, neće biti neopravdano ometane.
Nadležna tijela će posebno obratiti pažnju na transakcije koje pojedinačno dosežu iznos od 30.000 KM ili više, kao i na povezane ili uzastopne uplate manjeg iznosa koje mogu ukazivati na pokušaje izbjegavanja nadzora. Također, pažnja će biti usmjerena na transakcije koje uključuju zemlje, osobe ili subjekte pod međunarodnim sankcijama, što predstavlja dodatni rizik.
U takvim slučajevima, nadležna tijela mogu zahtijevati dodatnu dokumentaciju, godišnje financijske izvještaje ili uvođenje snažnijih internih kontrola. Ako organizacije budu sumnjive na temelju ovih provjera, bit će pod pažnjom službi koje se bave sprječavanjem pranja novca, tijela za istrage financijskih zloupotreba, i drugih institucija koje provode obaveze u vezi s financiranjem terorizma.
Uputstvo također propisuje da prilikom procjene rizika mora biti uzeta u obzir zaštita prava i sloboda organizacija i njihovih korisnika. Provjere moraju biti proporcionalne riziku i ne smiju ometati legitiman rad nevladinih organizacija, uključujući humanitarne i društvene projekte koji su od interesa za lokalne zajednice.
