Zviždači se radije obraćaju nevladinim organizacijama i medijima nego institucijama

Mnogi zviždači i dalje ostaju ranjivi i suočeni s institucijama koje nisu voljne ili nisu sposobne pružiti im odgovarajuću zaštitu, iako u svim državama postoje pravni mehanizmi za njihovu zaštitu, rečeno je tijekom predstavljanja izvješća "Zaštita zviždača u Jugoistočnoj Europi: Je li ovo najbolje što možemo?".

Borba protiv korupcije i dalje je jedan od najvećih izazova u Jugoistočnoj Europi, gdje njezini razorni učinci potkopavaju demokratske vrijednosti, povjerenje javnosti i gospodarski napredak, istaknuto je prilikom predstavljanja izvješća Koalicije Jugoistočne Europe za zaštitu zviždača (SEEC-WP) u suradnji s Regionalnom antikorupcijskom inicijativom (RAI).

"Trudili smo se podrškom Koaliciji omogućiti povezivanje aktivista iz civilnog društva, novinara i stručnjaka u zajedničkom cilju jačanja prava i sigurnosti onih koji imaju hrabrosti prijaviti nepravilnosti i korupciju", rekao je Nikola Naumovski, viši savjetnik Regionalne antikorupcijske inicijative.

Zemlje u regiji uvele su zakone i mehanizme namijenjene zaštiti zviždača, a brojni slučajevi pokazali su njihovu ključnu ulogu u razotkrivanju korupcije i jačanju odgovornosti. Ipak, postojeći sustavi često su opterećeni neučinkovitošću, sporim sudskim postupcima i nedostatkom dosljedne primjene zakona, dok se zviždači u BiH radije obraćaju nevladinim organizacijama i medijima nego institucijama.

"Sve ono do čega smo došli u našem istraživanju moglo bi se sažeti u jednu rečenicu zviždača koji je rekao: ‘Lako je prijaviti i dobiti zaštitu, ali se od zaštite ne živi’", navela je Senka Kurt iz Zaklade "Infohouse", jedna od autorica izvješća o statusu zviždača u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Osvete na drugi način

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH (APIK) od 2014. do 2022. godine primila je 33 prijave, a u 11 slučajeva zviždači su dobili zaštitu.

"Znam samo za dva ili tri slučaja koja su dobila punu zaštitu. Jedan čovjek je na liječenju u Turskoj, imam dopuštenje to reći, i rekao je kako to više nikada ne bi ponovio. Drugi je zviždač iz Centralne banke BiH koji je rekorder po broju kaznenih prijava – deset puta je tužen. Iako je vraćen na radno mjesto, sada ima sindrom ‘praznog stola’. Nema računalo, nitko s njim ne razgovara", kaže Kurt, naglašavajući da u praksi zaštita ne funkcionira.

Portal Detektor ranije je pisao kako je Emir Mešić, zaštićeni prijavitelj korupcije, tužio Upravu za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) zbog diskriminacije nakon premještaja na niže radno mjesto te zbog disciplinskih postupaka kojima je, prema njegovim tvrdnjama, kažnjen zbog ukazivanja na nepravilnosti u radu.

Prema podacima iz prosinca 2023., APIK je u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 30. lipnja 2023. primio dva zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog zviždača. U istom je razdoblju primio 91 prijavu zbog sumnje na korupciju.

Ima li zaštite po zakonu

BiH ima četiri različita zakona koji pružaju zaštitu zviždačima. Na državnoj razini Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u BiH primjenjuje se isključivo na državne službenike i zaposlenike u državnim institucijama te ne pokriva druge razine vlasti. U Republici Srpskoj zakon ne predviđa postupak za dodjelu statusa zaštićenog zviždača osim privremenih mjera koje može odrediti sud, dok u Federaciji BiH takav zakon još ne postoji.

U Sarajevskom kantonu predviđeno je da Ured za borbu protiv korupcije dodjeljuje status zviždača, no oni koji pretrpe štetne posljedice moraju se obratiti sudu.

Od početka primjene zakona u RS-u podnesena su samo dva zahtjeva za sudsku zaštitu zviždača, dok su na području Brčko Distrikta od stupanja zakona na snagu četiri osobe dobile zaštitu kao zviždači. Zakon o zaštiti zviždača Federacije BiH izrađen je 2018. godine, upućen u parlamentarnu proceduru i još je u razmatranju, navodi se u izvješću.

Kao preporuke ističe se potreba za većom promocijom prijavljivanja korupcije i objašnjenjem postupka, poboljšanjem rada tužiteljstava, provjerom tko nadzire provedbu zakona te pitanjem zašto APIK ne objavljuje popis institucija i pravnih osoba u kojima se svake godine prijavljuje korupcija, kao i zašto Republika Srpska, uključujući Ministarstvo pravde RS-a, ne dostavlja podatke prenosi Detektor.