Testiranje poligrafom i korištenje lažnih imena, samo su neki od detalja prve presude grupi iz Moldavije koja je sudjelovala u ruskim kampovima u BiH i Srbiji.
Kako je rečeno tijekom izricanja prvostupanjske presude pred Općinskim sudom u Kišinjevu, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na ukupno 13,5 godina zatvora zbog sudjelovanja u trening kampovima 2024. godine u BiH i Srbiji, objavio je BIRN.
U presudi se na 53 stranice obrazlažu detalji ove složene akcije, koja se istražuje u BiH. Opisuju se pojedinci i njihove uloge, između ostalih i ruski instruktori.
Ova presuda nije konačna, jer na nju postoji pravo žalbe u roku od dva tjedna od izricanja.
Ukoliko se Gotco, Costenco i Hercevnicov, od kojih nitko nije bio prisutan tijekom čitanja presude, budu žalili, sud ima rok od dva mjeseca da donese odluku na žalbu.
Moldavske službe su u rujnu 2024. godine dobile informaciju da se građani te zemlje obučavaju u kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, te da kampove vode ruski instruktori.
Kako su tada priopćili, cilj obuka bilo je kreiranje nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u EU, čiji pozitivan rezultat nije odgovarao politici Rusije.
Mjesec dana kasnije, moldavska policija je u akciji uhitila više stotina osoba koje se dovode u vezu s treninzima na Balkanu, ali i u Rusiji.
Usprkos presudi, političari iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika, Nenada Nešića i Nenada Stevandića, negirali su u dosadašnjim izjavama postojanje kampova. Isti stav dijeli i Veleposlanstvo Rusije u BiH.
Istraga o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini u sklopu predmeta Tužiteljstva BiH još uvijek traje.
Za Firsova se u presudi kaže da je iz Moldavije, ali da je optužene regrutirao u organiziranu kriminalnu grupu dok je boravio na teritoriji Rusije.
Kako se navodi, Firsov je upravljao i financiranjem grupe, uključujući transfer novca putem aplikacija ili virtualnih valuta.
Sa sudionicima je komunicirao preko ruske aplikacije Telegram. Navodio ih je dok su putovali po BiH i Srbiji, a također ih je i upozorio da su ih vlasti u Moldaviji stavile na listu traženih osoba, te im zabranio da napuštaju kamp, navodi BIRN.
Troje osuđenih ovom presudom su Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov.
Za Gotco se navodi da je i regrutirala članove tako što je organizirala “paintball” sesije kao paravan.
Sve troje, kako se navodi u presudi, obučavani su u BiH i Srbiji da upravljaju dronovima i bacaju eksplozivne naprave, dok se za Gotco navodi da je sudjelovala i u pripremi vandalizma protiv državnih zgrada poput Parlamenta.
Za Harcevnicova se navodi da je prošao obuku u regiji Glamočana u BiH. Kako se navodi, prilikom uhićenja kod njega su pronađeni digitalni uređaji koji sadrže preko 1.500 fileova o receptima za eksploziv i konfiguraciji softvera za dronove.
Glamočani su mjesto smješteno sjeverno od Banje Luke, udaljeno 20 minuta vožnje autom od centra grada. U blizini ovog mjesta, koje okružuje šuma, nalazi se i bivša vojarna Zalužani.
Sve troje negiralo je krivicu.
Jedan od svjedoka prepoznao je ruskog državljanina Alexeia Iuriia Gruniceva kao direktora kampova u BiH i Srbiji. Kako se navodi u presudi, on je bio zadužen za davanje instrukcija, ali i za opremu koja se koristila u kampovima.
U presudi se još spominju i Vadim, čije prezime se ne navodi, a za koga se kaže da je pružao tehničku obuku i Ungureanuu Igoru Ghenadiiu, za koga se navodi da je bio jedan od instruktora kampa u BiH, navodi BIRN.
Jedan instruktor se prva dva tjedna predstavljao kao “Igor”, ali je kasnije, dok je bio pijan, tvrdio da mu je pravo ime “Sergiu”. Još jedan instruktor imenovan je samo kao “Viktor”.
Jedan od sudionika kampa, kako se navodi, bio je Dmitrii Vlasenco, za koga se kaže da je bio uključen u obuku za vandalizam, te da je iscrtavao “probne” grafite na zgradama u gradu Benderu prije planiranih napada u Kišinjevu.
Među imenima koja se spominju u presudi je i Anatolii Prizenco, kome se još uvijek sudi u Moldaviji a za koga se kaže da je bio regruter koji je pozivao sudionike u kamp i osiguravao logistiku.
Spominje se i Mircho Angelov, bugarski državljanin za koga je svjedok rekao da je donosio hranu u kampove. Kako je Detektor ranije pisao, Angelov je u Bugarskoj bio vođa neonacističke grupe navijača, a i sam nosi neonacističke tetovaže.
Presuda samo navodi regiju Glamočana kao mjesto gdje je podignuto “šatorsko naselje”, kako su opisali svjedoci. Kamp je bio smješten u osamljenom šumskom području.
Pojedinim sudionicima, kako su kazali, rečeno je da dolaze u sportski ili turistički kamp, gdje svi pričaju ruskim jezikom.
Sudionici su najčešće u kamp u BiH dovoženi iz Srbije. Nakon odsjedanja u neimenovanom hotelu u Banja Luci, odvoženi su s dva automobila do kampa. Vozači su, kako se navodi, pričali ruski jezik. Svi sudionici koji su dolazili u kamp morali su da prođu poligraf.
Aliona Gotco je navela da je u kampu u BiH bila od 2. do 16. kolovoza 2024. godine. Jedan od svjedoka rekao je da je sredinom jula 2024. stigao u BiH.
Harcevnicov je objasnio da je u kampu u BiH bio od 22. srpnja do 16. kolovoza 2024.
Također, nova obuka Costenco, Gotco i Harcevnicova trajala je u BiH od 24. rujna do 11. listopada 2024. godine.
Sudionici kampa učili su, prema presudi, kako da upravljaju dronovima, zračno izviđanje i kako da dron povežu sa zapovjednim centrom.
Učili su i kako da naprave Molotovljev koktel i druge zapaljive predmete. Obuka se sastojala i iz lekcija kako da eksploziv bace s drona.
Trening je uključivao i taktike ponašanja na prosvjedima – kako da razbiju policijski kordon, pruže otpor policiji i izazovu paniku u masi.
Sudionicima je, navodi BIRN, izravno rečeno da je cilj obuke nasilna promjena vlasti u Moldaviji nakon predsjedničkih izbora 2024. godine.
Kako presuda navodi, namjera je bila obaranje vlasti proeuropske predsjednice Maje Sandu, koja je na izborima odnijela pobjedu i osigurala sebi drugi mandat.
Izbori su održani u napetoj atmosferi, uz upozorenja na rusko miješanje.
Istovremeno, u zemlji je održan i referendum o ulasku Moldavije u EU, na kojem su građani tijesnom većinom izglasali da se europske integracije unesu u Ustav kao strateški cilj zemlje, navodi BIRN.
