Moldavci iz kampova u BiH i Srbiji osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne

Sud u prijestolnici Moldavije odlučio je danas osuditi troje državljana te zemlje zbog sudjelovanja u trening kampovima 2024. godine u BiH i Srbiji.

Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do gotovo pet i pol godina.

Nitko od njih nije nazočio izricanju presude i za njima su raspisani nalozi za uhićenje. Na ovu presudu postoji pravo žalbe u naredne dva tjedna, dok sud ima rok od dva mjeseca donijeti odluku o žalbi.

Kako je rečeno, Aliona Gotco osuđena je na kaznu zatvora od četiri godine i jednog mjeseca, Ludmila Costenco na četiri godine, dok je Vladimir Harcevnicov osuđen na kaznu od pet godina i četiri mjeseca.

Počelo je u Bosni i Hercegovini i Srbiji

Moldavske službe su u rujnu 2024. godine dobile informaciju da se građani te zemlje obučavaju u kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Saznanja su ukazivala kako kampove vode ruski instruktori, a cilj bio obuka bio je stvaranje nereda tijekom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u EU, čiji pozitivan rezultat nije odgovarao politici Rusije.

Mjesec dana kasnije, moldavska policija uhitila je više stotina osoba koje se dovode u vezu s obukama na Balkanu i u Rusiji. Među njima i osobe koje će u narednom razdoblju biti optužene za sudjelovanje u kampovima u blizini Banje Luke. Neki od uhićenih su u međuvremenu postali ključni svjedoci.

Optuženi – Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov – pojavili su se pred sudom prvi put na proljeće 2025. godine. Iako su se izjasnili kako nisu krivi prema optužnici koja im na teret stavlja pripremanje nereda u zemlji, svi su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini.

U narednim mjesecima, na ročištima pred sudom u Kišinjevu, iznosili su se detalji o kampovima.

Kamp pored Banja Luke

Kamp u Bosni i Hercegovini nalazio se sjeverno od Banje Luke, nedaleko od bivše baze Zalužani, u okolici sela Glamočani.

Sudionici su u kamp dovođeni iz Srbije, nekad preko istih kontakt osoba, a prema tvrdnjama sudionika – krajnji cilj kampa bio je saopćen tek po dolasku u BiH.

Neki sudionici su rekli kako su došli u BiH uvjereni kako idu na godišnji odmor ili dostavljaju dokumente za prijatelje iz Moldavije.

Izjavili su kako su često odlazili u Banju Luku. Svjedočenja su opisivala i treninge za upravljanje dronovima.

Obuka se prvo obavljala kroz simulacije, a potom i kroz upravljanje letjelicama. Dronovi su, pored standardne opreme, na sebi imali mehanizme za ispuštanje predmeta poput dimnih ili šok-bombi.

Tajanstveni Viktor

Instruktor zadužen za dronove, prema svjedočenjima, bio je Rus i sudionici kampa su ga zvali Viktor, ali njegov puni identitet nikada nije otkriven.

Prema popisu moldavske obavještajne službe, ruski plaćenici koji su ranije povezivani s grupom Wagner i akcijama u Africi, koje uključuju ubojstva novinara, također su imali ulogu u treniranju državljana Moldavije.

Pored svih dokaza i priznanja, političari iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika, Nenada Nešića i Nenada Stevandića, negirali su u dosadašnjim izjavama postojanje kampova. Isti stav dijeli i Veleposlanstvo Rusije u BiH.

Istraga o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini u sklopu predmeta Tužiteljstva BiH još uvijek traje.