Dok se Bosna i Hercegovina formalno približava Europskoj uniji, stanje medijskih sloboda u praksi bilježi ozbiljan pad, a novinari su sve češće izloženi pritiscima, prijetnjama i institucionalnim opstrukcijama. Na to su danas u Mostaru upozorili sudionici okruglog stola "Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini".
Okrugli stol organizirala je Udruga Bura info u okviru projekta "Zaštitimo prava novinara", koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije kroz program "Safe Journalists Network". Cilj događaja bio je otvoriti javnu raspravu o sve izraženijim pritiscima i prijetnjama s kojima se suočavaju novinari u Hercegovini, ali i o potrebi jačanja njihove profesionalne i institucionalne zaštite.
Nikola Bačić iz Udruge Bura info podsjetio je kako su u sklopu projekta provedena istraživanja te održane dvije radionice, na kojima su, uz novinare, sudjelovali i predstavnici pravosuđa i policije kao kontaktne točke za zaštitu novinara.
Prema rezultatima istraživanja, više od polovice ispitanika, njih 51,27 posto, smatra kako su mediji u Hercegovini potpuno kontrolirani, dok 29,75 posto drži da su djelomično slobodni. Samo 18,99 posto ispitanika smatra kako su mediji u potpunosti slobodni.
"To su vrlo porazni podaci", istaknuo je Bačić, naglasivši kako čak 62,54 posto ispitanika ne vjeruje nijednom mediju.
Među onima koji ipak iskazuju određeno povjerenje, lokalnim portalima vjeruje 18,29 posto građana, privatnim televizijama 9,14 posto, dok javnim servisima vjeruje svega 5,6 posto ispitanika. Društvene mreže ocijenjene su kao najmanje pouzdan izvor informacija, s oko četiri posto povjerenja.
Prema anketi provedenoj među građanima koji nisu novinari, 45,54 posto ispitanika smatra kako su novinari u Hercegovini često izloženi prijetnjama i pritiscima zbog svojega rada, 23,21 posto navodi kako se to događa povremeno, dok 20,54 posto smatra da takvi pritisci ne postoje. Kada je riječ o prijavljivanju cenzure i pritisaka, 43 posto ispitanika izjavilo je kako bi takve slučajeve prijavili, dok 28 posto smatra kako to ovisi o okolnostima, a isto toliko da to nije njihova odgovornost.
Bačić je naglasio kako će Udruga Bura info i dalje ostati kontaktna točka za novinare u Hercegovini te upozorio na sve češću pojavu doxinga, odnosno javnog objavljivanja osobnih podataka novinara.
"I sami smo kao redakcija doživjeli doxing, fizičku prijetnju upadom u prostorije redakcije te kontinuirane prijetnje i uvrede na društvenim mrežama. Takvi napadi ostavljaju ozbiljne posljedice na psihu novinara", rekao je Bačić.
Neovisna novinarka i urednica portala Istina media Kristina Spajić Perić govorila je o stvarnim izazovima s kojima se novinari svakodnevno suočavaju, posebno istaknuvši SLAPP tužbe kao jedan od najčešćih oblika pritiska.
Upozorila je kako je cilj takvih tužbi iscrpljivanje redakcija i novinara, a dodatni problem predstavljaju i snažni ekonomski pritisci, zbog kojih neovisni mediji teško opstaju na tržištu.
"Najčešće su SLAPP tužbama izložene priče koje se bave korupcijom. Dok se tužbe za klevetu rješavaju ekspresno, predmeti koji se odnose na kriminal godinama stoje bez epiloga", istaknula je Spajić Perić.
Dodala je i kako dio novinara ne prijavljuje napade zbog ranijih negativnih iskustava i izostanka konkretnih reakcija institucija.
Odvjetnica Jelena Delipagić Crnjac naglasila je kako su napadi na novinare nesporni i sve učestaliji, ali i kako pravna zaštita postoji, iako se ne koristi dovoljno.
Kao najčešće oblike ugrožavanja izdvojila je verbalne i internetske prijetnje, rodno uvjetovano uznemiravanje novinarki te tužbe za klevetu, uključujući SLAPP tužbe. Iako razumije nepovjerenje novinara prema sustavu, istaknula je kako svaku prijetnju treba prijaviti.
"Problem o kojem se javno govori sigurnosno je manji od onoga koji se prešućuje. Postoje zakoni i mehanizmi zaštite, ali ih je potrebno sustavno i ustrajno koristiti", kazala je Delipagić Crnjac.
Glavna tajnica Udruge BH novinari Borka Rudić upozorila je na niz sustavnih problema koji ugrožavaju slobodu i sigurnost novinara u Hercegovini.
"Novinari u Hercegovini moraju imati jednaku i učinkovitu zaštitu kao i njihove kolege u ostatku zemlje", poručila je Rudić, ističući važnost evidentiranja svih napada i pritisaka.
Posebno je upozorila na netransparentno financiranje medija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Istočnoj Hercegovini te na pokušaje donošenja zakona koji bi mogli ozbiljno ograničiti slobodu izražavanja, uključujući i slobodu izražavanja na internetu.
Podsjetila je i kako je Bosna i Hercegovina u posljednje dvije godine pala za 23 mjesta na ljestvici Reportera bez granica, što predstavlja najveći pad medijskih sloboda od završetka rata i najgori rezultat u regiji zapadnog Balkana.
"Paradoksalno je da se, dok se formalno približavamo Europskoj uniji, istodobno bilježe sve žešći napadi i sve rigidniji oblici ograničavanja medijskih sloboda", zaključila je Rudić.
